ZNANSTVENICI su od stanica kože žabe napravili mikroskopske žive robote koji se mogu sami liječiti i hraniti.

Roboti ksenoboti (engl. Xenobots), nazvani po afričkoj pandžašici (lat. Xenopus laevis) iz čijih su stanica napravljeni, prvi put su predstavljeni javnosti prošle godine kada je objavljeno da se oni mogu samoobnavljati. Sada su njihovi kreatori poboljšali dizajn i pokazali njihove nove sposobnosti.

>> Znanstvenici stvorili prve žive robote od matičnih stanica žaba

Ti strojevi manji su od milimetra i dovoljno mali da mogu putovati kroz ljudsko tijelo. Mogu hodati i plivati, preživjeti danima bez hrane i raditi u skupinama.

Radi se o "potpuno novom životnom obliku", rekli su 2020. znanstvenici sa Sveučilišta Vermont, koji su sa stručnjacima sa Sveučilišta Tufts stvorili te neobične robote.

Mogu se sami liječiti

Znanstvenici su uzeli matične stanice iz embrija žabe i ostavili ih u inkubaciji. Zatim su stanice izrezali i preoblikovali u posebne "tjelesne forme", koje je dizajniralo superračunalo, odnosno u oblike koji "nikad do sada nisu postojali u prirodi".

Novonastale stanice su nakon toga počele samostalno funkcionirati. Stanice kože vezale su se tako da su formirale strukturu robota, dok su pulsirajuće stanice srčanog mišića omogućile stroju da se sam kreće.

Ksenoboti imaju i sposobnost samoizlječenja. Kada su znanstvenici porezali jednog od njih, on je sam zacijelio i nastavio se kretati.

"Ovo je nova forma živih strojeva", rekao je računalni znanstvenik Joshua Bongard sa Sveučilišta Vermont.

"Ne spada ni u tradicionalne robote ni u poznate životinjske vrste. To je potpuna nova kategorija: živi organizam koji se može programirati", dodao je.

Poboljšana verzija

Prvotna verzija tih robotića kretala se pulsiranjem stanica srčanog mišića, a sadašnja se pokreće još brže, formacijama sličnim dlakama koje se nalaze na njihovoj površini.

Noviji ksenoboti žive između tri i sedam dana duže od svojih prethodnika, koji su živjeli otprilike tjedan dana, i imaju sposobnost u nekoj mjeriti osjetiti svoj okoliš. Naime, kada ih se izloži plavoj svjetlosti, oni promijene boju i postanu crvenkasti.

Biorazgradivi roboti

Budući da su stvoreni iz životinjskih stanica, ksenoboti se na kraju života raspadaju i potpuno su biorazgradivi, rekao je znanstvenik Douglas Blackiston sa Sveučilišta Tufts, koji smatra da će zbog toga moći imati biomedicinsku i ekološku primjenu.

Tijekom prethodnih pokušaja stvaranja živih robota, poput žohara koji se kontroliraju daljinskim putem, stručnjaci su manipulirali živim bićima, što je postavljalo neke etičke probleme. Ksenoboti se razlikuju po tom pitanju, jer su u potpunosti sastavljeni samo od živih stanica, piše New Scientist.

"Ovaj pristup je najmanje etički problematičan. Sve počinje od stanica koje nemaju neurone, pa se ne radi o životinji", rekao je biorobotičar Auke Ijspeert sa Švicarskog saveznog tehnološkog instituta.  

Mogli bi čistiti naše arterije

Ksenoboti bi se potencijalno mogli upotrijebiti za niz zadataka; za čišćenje radioaktivnog otpada, prikupljanje mikroplastike u oceanima, prenošenje lijekova unutar ljudskog tijela ili čak čišćenja nakupina u arterijama. Naime, ti majušni strojevi mogu preživjeti u tekućini bez dodatnih hranjivih sastojaka danima ili tjednima, što ih čini pogodnim za unutartjelesnu isporuku lijekova.

Osim toga, znanstvenici bi pomoću ksenobota mogli naučiti više o principima stanične biologije, što bi doprinijelo budućem napretku u spoznajama o ljudskom zdravlju i tajnama dugovječnosti.

Mogu li postati opasni?

Za one koji u ovome izumu prepoznaju scenarij iz apokaliptičnih znanstveno-fantastičnih filmova gdje inteligentni roboti preuzimaju kontrolu nad svijetom i uzrokuju smak čovječanstva - nema razloga za brigu.

Ti maleni organizmi stvoreni su s vlastitim rezervoarom hrane, lipida i proteina, zbog kojeg mogu samostalno živjeti do dva tjedna, ali se ne mogu razmnožavati ili evoluirati. 

Istraživanje naziva A cellular platform for the development of synthetic living machines objavljeno je u časopisu Science Robotics