Foto: 123 rf, Index/ Ilustracija

NAKON što smo pisali o slučaju danas već 17-godišnje djevojke, koja je kao 13-godišnjakinja bila seksualno zlostavljana od strane profesora tjelesnog, a čiji slučaj na sudu nije završen ni nakon četiri godine, porazgovarali smo sa stručnjacima ne bi li doznali tko je kriv za dodatno traumatiziranje djevojke.

Prvo smo razgovarali s predsjednicom Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, Lanom Peto Kujundžić koja nam je kazala kako je glavni i osnovni problem što u Hrvatskoj svi sudovi i suci mogu voditi postupke u koje su uključena djeca, a to se ne bi smjelo raditi.

> Osuđeni pedofil predaje tjelesni, zlostavljana djevojčica: "Mene su izolirali, a on i dalje radi"

"Kao što je određeno da predmete s USKOK-a mogu voditi samo 4 suda u Hrvatskoj, isto bi trebalo napraviti i za sporove s djecom. Maksimalno četiri suda bi trebala biti osposobljena za takve postupke, a na njima bi trebali raditi suci koji su dovoljno educirani za takve kaznene procese u koje su uključena djeca. No, to se kod nas ne radi. Tako imamo slučajeve da se vode postupci koji traju dugo, a ne bi smjeli. Jedna od direktiva europskog prava govori da se u procesima s djecom postupci trebaju voditi žurno te da dijete ima pravo izreći mišljenje.

U svakom slučaju u kojeg su uključena djeca trebaju se poštovati Konvencije o pravima djeteta. Sva tijela uključena u proces, bilo to pravosudni organi, policija, sudski vještaci, centri za socijalnu skrb, svi skupa prilikom ispitivanja zlostavljanog djeteta trebaju biti krajnje obazriva.

U ovom slučaju nije bilo žurnosti, pravih stručnjaka i zato sve toliko traje. Sudac odabirom lošeg vještaka koji nije specijaliziran za provođenje ispitivanja djeteta samo produžuje slučaj. Zato nemojmo dodatno viktimizirati dijete odugovlačenjem na sudu i lošim vođenjem spora", kazala je sutkinja Pezo Kujundžić.

"Malo je kadrova specijaliziranih za ispitivanje djece"

Istaknula je da je po pitanju hrvatskog pravosuđa ogroman problem što svi koji rade s djecom nisu za to specijalizirani.

"Kao što ginekolog ne može liječiti uho, tako ni svaki sudac ne može raditi s djecom jer nije prošao specijalizaciju za to. Kad kažemo da svaki državni odvjetnik može voditi slučaj sa zlostavljanom djecom, to nije točno. Ali, kod nas se tako radi.

Unazad dvije godine profesorica Buljan Flander i ja smo radile s državnim odvjetništvom i educirali ih kako ispitivati dijete, no to je bila nedovoljna edukacija. Trajala je samo 3 dana po 6 sati. Takvih edukacija treba biti češće i više.

Iako imamo Zakon o sudovima za mladež u stvarnom svijetu se on ne provodi. Tako ni državni odvjetnici ni suci ne prolaze edukaciju koju bi trebali ako vode slučajeve s djecom. Problem je i što imamo samo jednu Polikliniku za zaštitu djece i mladih koja ima stručni kadar za ispitivanje zlostavljane djece. Još bi na bar tri mjesta u Hrvatskoj trebali imati takvu Polikliniku i tad ne bi imali problema da nemamo mogućnosti zaštititi djecu", kazala nam je Lana Peto Kujundžić.

Osim nje razgovarali smo i sa sudskom vještakinjom i psihologinjom iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Renatom Ćorić Špoljar. Ona je u razgovoru za Index kazala kako ne može komentirati konkretan slučaj, ali da je izuzetno važno da traumatizirano dijete ima podršku okoline, uključujući i stručnjaka, policije, pravosuđa, psihologa i centra za socijalnu skrb. U protivnom dijete proživljava dodatnu traumu.

"Dok slučaj ne završi, ne može započeti oporavak djeteta"

"Stručnjaci koji rade s djecom moraju biti visoko specijalizirani za to, pogotovo oni koji neposredno rade s djetetom. Kako bi se forenzični intervju mogao provesti u jednom navratu, a da dijete ne bi više puta moralo biti ispitivano.

Višestruko ispitivanje djeteta nepotrebno produljuje postupak i onemogućava oporavak djeteta koje bi trebalo što prije krenuti s tretmanom, a ne može dok se dio sa sudom ne završi", kazala je Renata Ćorić Špoljar.

Naglasila je kako je izuzetno važno od trena otkrivanja zlostavljanja, promptno reagirati. Tako duljina postupka ometa oporavak djeteta, a svako dodatno ispitivanje ga dodatno viktimizira.

"Još uvijek imamo slučajeve u kojima su djeca višekratno, a nepotrebno ispitivana. Kako se to ne bi događalo važna je edukacija stručnjaka za forenzično ispitivanje. Izuzetno je važno da je stručnjak koji radi s djecom senzibiliziran. Da ima potrebno znanje o traumi, o razvoju djeteta, na koji način mu pristupiti da se dobije što više informacija, ali tako da smo senzibilizirani za njihovo emocionalno stanje. Cijeli sustav je tu bitan. Potrebno je maksimalno skratiti sudski proces u kojom se radi o zlostavljanju djeteta kako bi ono moglo započeti s oporavkom jer su što proces duže traje, posljedice za dijete sve teže i teže", upozorila je na kraju psihologinja Ćorić Špoljar.

Pravobraniteljica za djecu: Suci rijetko izriču zaštitnu mjeru u slučajevima pedofila

Podsjetimo i kako nam je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić kazala kako su upoznati sa slučajem zlostavljane učenice čiji je profesor tjelesnog nakon njene prijave ostao raditi, dok je ona izolirana, no pravobraniteljica ga nije mogla komentirati.

"Pratimo ovaj slučaj o kojem govorite, ali kao što vam je poznato ne komentiramo pojedinačne slučajeve pogotovo ako sudski postupak još traje. No načelno, upravo zbog ovakvih slučajeva, koji imaju svoju povijest,  došlo je do jedne od promjena kaznenog zakonodavstva u dijelu evidentiranja u registru počinitelja pojedinih kaznenih djela te time i nastupa pravnih posljedica osude (npr. prije bludne radnje nisu bile dio evidencije počinjenih kaznenih djela).

Nažalost, prijašnji propisi nisu obuhvaćali ova kaznena djela pa nije bilo mogućnosti da se takva osoba udalji iz škole zbog njegovih prava iz radnog odnosa. Na ovu praksu upozoravali smo godinama i na našu inicijativu došlo je do promjene. Sadašnje zakonodavstvo ne omogućava zapošljavanje ili nastavak rada ovim osobama, no, i nadalje  nismo zadovoljni  duljinom sankcija počiniteljima kaznenih djela na štetu djeteta. Također, ključnim smatramo potrebu značajnog produljenja rokova rehabilitacije, a time i vođenja tih osoba u registru počinitelja kaznenih djela na štetu djeteta.

Problem je i to što ni nadzor počinitelja spolnih delikata nakon izdržane kazne zatvora nije posebno uređen. Naime, on se ne izriče automatski kod ovakvih kaznenih djela, već  je ostavljena mogućnost sucu da takav nadzor odredi prilikom odmjeravanja kazne i to samo  u trajanju do dvije godine i samo ako je počinitelju izrečena kazna  u trajanju od dvije ili više godina. Nažalost uočili smo da sud ovakvu zaštitnu mjeru veoma rijetko izriče", kazala je za Index dječja pravobraniteljica Ivana Milas Klarić.