NEKI od drevnih ljudi koji su prije pola milijuna godina živjeli na području Europe imali su izvanrednu strategiju preživljavanja oštrih zima - hibernirali su, barem tako tvrde određeni paleoantropolozi.

Drugi stručnjaci osporavaju njihove dokaze, mada istraživanja ukazuju na to da bi se stanje koje nalikuje hibernaciji moglo izazvati i kod modernog čovjeka.

Sima de los Huesos, "jama kostiju", nalazi se na sjeveru Španjolske i jedan je od najvažnijih lokaliteta za proučavanje ljudske evolucije. Tijekom iskopavanja na tom je području otkriveno više od 7500 fosila koji pripadaju kosturima najmanje 29 drevnih ljudi, koje se kategoriziraju kao vrsta Homo heidelbergensis (heidelberški čovjek). Nakon što su vrlo detaljno proučene kosti i fragmenti DNK, otkriveno je da su ovi drevni ljudi bili preci neandertalaca.

Ova vrsta pračovjeka nastanjivala je Europu prije približno 800.000 do 400.000 godina. Naziv je dobila prema nalazu neobično robusne donje vilice pračovjeka koja je 1907. otkrivena u selu kraj Heidelberga.

Nedostatak vitamina D

Paleoantropolog Antonis Bartsiokas sa Sveučilišta Demokrit u Grčkoj smatra da su ranije studije propustile jednu važnu stvar, odnosno da kosti pokazuju dokaze o nizu bolesti povezanih s nedosratkom vitamina D. Navodi da zajedničke patologije sugeriraju da su drevni ljudi redovito mjesecima boravili u mračnom okruženju, pri čemu njihova tijela, zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, nisu mogla stvarati vitamin D.

"Na početku sam bio zbunjen. Do sada je rahitis i nedostatak vitamina D zabilježen u drugim povijesnim populacijama, posebno onim koje su obitavale u gusto naseljenim urbanim središtima gdje je bio otežan pristup sunčevoj svjetlosti. No, ovakva stanja nisu nikada evidentirana kod tako drevnih ljudi“, kazao je Bartsiokas .

Kada je malo detaljnije istražio problem, shvatio je da se isti niz bolesti često pojavljuje kod životinja koje hiberniraju u špiljama, uključujući šišmiše, piše New Scientist.

On i njegov kolega Juan Luis Arsuaga sa španjolskog Sveučilišta Complutense u Madridu tvrde da kosti pokazuju da su hominini iz Sima de los Huesos hibernirali u špiljama. Bartsiokas smatra da je to jedino objašnjenje za tako velik nedostatak vitamina D.

"Ovo možda zvuči ludo, ali je i dovoljno ludo da bi moglo biti istinito", kaže Bartsiokas te ističe da neki od naših rođaka primata, poput sivog miša lemura (microcebus murinus), danima hiberniraju.

Jedno od najtežih ledenih doba

Studija iz 2019. godine sugerira da su hominini iz Sima de los Huesos živjeli prije 440.000 i 455.000 godina, što znači da su proživjeli jedno od najtežih ledenih doba u posljednjih milijun godina. Bartsiokas tvrdi da su ovakvi uvjeti mogli djelovati kao ekstremni selektivni pritisak koji je poticao hominine da se u vrlo kratkom periodu, od nekih 50.000 godina, prilagode procesu hibernacije.

Smatra se da nijedan drugi hominin nije hibernirao jer je većina živjela u toplijim krajevima gdje za tim nije bilo potrebe. Bartsiokas navodi da su drevni ljudi koji su preživjeli hladne zime, uključujući i neandertalce, imali anatomske prilagodbe kako bi se nosili s hladnoćom, što im je dalo prepoznatljivu strukturu lica.

Kritike drugih stručnjaka

No, bioarheologinja Megan Brickley sa Sveučilišta McMaster u Kanadi nije uvjerena u ove argumente. Ona se inače bavi metaboličkim bolestima kostiju i nedostatkom vitamina D, a dojma je da drevne kosti iz Sima de los Huesos ne pokazuju jasne dokaze rahitisa.

Brickley smatra kako je moguće da su drevni ljudi tijekom života možda imali neki drugi oblik metaboličke bolesti kostiju, ali ne vjeruje da postoje dokazi koji sugeriraju hibernaciju.

Istraživanje naziva Hibernation in hominins from Atapuerca, Spain half a million years ago objavljeno je u časopisu L’anthropologie.