AMERIČKI znanstvenici ukazali su u svome najnovijem istraživanju na neobičnu povezanost između ćelavosti kod muškaraca i težih simptoma zaraze koronavirusom.

Kako bi ispitali na većem uzorku ranije navode da je teška simptomatska infekcija covidom-19 vjerojatnija kod muških pacijenata s izraženim gubitkom kose, stručnjaci su bilježili razine ćelavosti kod 1941 hospitaliziranog pacijenta testiranog na koronavirus.

Znanstvenici su tijekom ovog istraživanja htjeli zabilježiti razine učestalosti pojave gubitka kose, ali i drugih faktora (starost, tjelesna težina) kod onih muškaraca s ozbiljnijim simptomima koronavirusa, odnosno koji su hospitalizirani i pozitivni na covid-19.

Veći postotak ćelavosti kod hospitaliziranih pacijenata

Od 1941 hospitaliziranog pacijenta, 1605 je bilo negativno na koronavirus, a 336 pozitivno. Srednja starosna dob i prosječna tjelesna težina bili su slični u obje skupine te je postotak raznih razina ćelavosti bio isti kod pacijenata negativnih na covid-19. No, zabilježen je porast u postocima veće razine gubitka kose kod onih koji su bili zaraženi koronavirusom.

Podaci su pokazali da 15,03% zaraženih muškaraca ne pati od gubitka kose, 16,83% zaraženih ima blagi, 18,15% srednji gubitak, a 20,05% značajan gubitak kose.

Studija u Španjolskoj

Slična zapažanja imali su i drugi stručnjaci koji su u ranijoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of the American Academy of Dermatology naveli kako je teška simptomatska infekcija covidom-19 vjerojatnija kod ćelavijih muških pacijenata.

Dermatolog Carlos Gustavo Wambier sa Sveučilišta Brown u suradnji sa španjolskim znanstvenicima je tijekom ožujka i travnja 2020. u Madridu analizirao podatke 175 hospitaliziranih pacijenata s koronavirusom. Među njima je bilo 122 muškaraca i 53 žene.

Primijetili su da je učestalost gubitka kose kod muškaraca iznosila 79%, a kod žena 42%. Srednja dob pacijenata bila je 71 godina.

Ključan faktor su muški hormoni?

Mada su i sami autori ovih istraživanja naveli ograničenja studija poput premalog uzorka i nedostatka utvrđivanja kauzalnosti, Wambier je za Telegraph kazao kako on smatra da ćelavost može biti dobar predikator ozbiljnosti zaraze covidom-19.

Wambier naime smatra da muški spolni hormoni poput testosterona mogu igrati ulogu ne samo u gubitku kose, već i u jačoj sposobnosti koronavirusa da napada stanice.

"Mislimo da muški hormoni definitivno virusu olakšavaju ulazak u naše stanice", rekao je.

Kritike drugih znanstvenika

Statističar Kevin McConway sa Sveučilišta Milton Keynes osvrnuo se na nedostatke ovih studija.

"U spomenutim istraživanja, znanstvenici su samo promatrali koliko je muškaraca pozitivno na covid-19 imalo izražen gubitak kose. Problem je u tome što se ćelavi muškarci međusobno razlikuju u više faktora osim u razinama gubitka kose“, smatra McConway.

"Ako ništa drugo, stariji muškarci će imati manje kose nego mlađi, a poznato je da starije osobe češće ozbiljnije obolijevaju od koronavirusa. Tako da ćelavost i ozbiljnost simptoma ne moraju biti uzročno-posljedično povezani“, dodao je.

"Primjerice, u ovom istraživanju nije uzeta u obzir etnička pripadnost, razina siromaštva niti zanimanje muških ispitanika. A svaki ovaj čimbenik može utjecati na razinu gubitka kose. Ova studija nema snažnih dokaza da je ćelavost faktor rizika od ozbiljnijih simptoma zaraze covidom-19“, zaključio je McConway.