STRUČNJACI koji se bave klimatskim promjenama u posljednje vrijeme u javnosti sve žešće prigovaraju korištenju termina ''prirodna katastrofa'' kada se u medijima izvještava o uraganima. Oni smatraju da već neko vrijeme uragani ne spadaju u tu kategoriju zato što krivnja za njihov nastanak i jačinu ne počiva samo i isključivo na prirodi. Ljudi su odgovorni za globalno zatopljenje, a jedna od posljedica zatopljenja su i snažniji i češći uragani, piše CNN.

"Kada koristimo izraz 'prirodna katastrofa' za uragane, odgovornost za naše greške prebacujemo na prirodu", izjavio je stručnjak za uragane i profesor na MIT-u, Kerry A. Emanuel.

"To nije pitanje semantike. Kada krivimo prirodu za sve katastrofične pojave koje se danas događaju, šaljemo poruku – mi ne možemo ništa učiniti, ne možemo spriječiti to što se događa. No to nije istina", izjavila je Ksenia Chmutina s engleskog sveučilišta Loughborough University. Inače, Chmutina i njeni kolege ove su godine objavili priopćenje u kojem mole novinare da više ne koriste taj izraz.

Klimatske promjene

Stručnjaci smatraju da današnju formu i učestalost uragana uzrokuju klimatske promjene.

Naime, u današnje vrijeme koristimo alarmantne količine fosilnih goriva; ugljena, nafte i plina. Time u atmosferu ispuštamo plinove koji uzrokuju takozvani efekt staklenika.  Posljedica toga je da se od vremena industrijske revolucije do danas globalna temperatura povećala za 1 Celzijev stupanj, stoji u ovotjednom priopćenju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Temperature zraka postaju sve više, a oceani sve topliji i oluje koje se danas formiraju u ovim uvjetima, drugačije su od onih prije, objašnjava CNN.

"Klima se mijenja, a to znači da se s njom mijenjaju i vremenski uvjeti diljem svijeta. Na tim promjenama ostavili smo svoje 'otiske prstiju' tako da smo u neku ruku krivi i za pojedinačne i lokalne vremenske neprilike", rekao je Kevin A. Reed, profesor sa sveučilišta Stony Brook University.

Što čine naši 'otisci prstiju'

Znastvenici poput Reeda sve više istražuju na koje sve načine ljudske aktivnosti i njima uzrokovano zatopljenje utječu na vremenske prilike.

Tako su Reed i njegovi kolege ustanovili, prilikom procjene snage uragana Florence koji je prošli mjesec pogodio SAD, da bi on, da nema globalnog zatopljenja, opustošio za 80 kilometara manju površinu s 50 % manje padalina na nekim područjima.

Sve više ljudi živi na obalnim područjima

Katastrofalne posljedice klimatskih promjena mogu se izbjeći ili spriječiti na razne načine, a jedan od njih je plansko smanjenje broja stanovnika na ugroženim područjima. No mi radimo upravo suprotno. Sve je veći trend naseljavanja obalnih područja.

"Umjesto da se pravilno adaptiramo i suočimo s rizicima globalnog zatopljenja i vremenskih neprilika, u SAD-u primjećujemo negativnu adaptaciju na klimatske promjene. Američka vlada čak aktivno svojim djelovanjem potiče građane da naseljavaju i grade upravo na ugroženim područjima", rekao je Kerry A. Emanuel i dodao kako se od 1970. godine globalno utrostručio broj populacije koja živi na lokacijama izloženim opasnosti od uragana jer se sve više ljudi seli na obalna područja.

Kako nazvati uragane

Do sada smo uragane svrstavali pod prirodne katastrofe. No s obzirom na to da prirodne katastrofe nastaju u potpunosti djelovanjem prirodnih sila na koje čovjek ne može utjecati, stručnjaci promišljaju i predlažu novu terminologiju.

Neki od njih predlažu da se vremenske neprilike uzrokovane klimatskim promjenama nazivaju samo katastrofama (ne više prirodnim katastrofama), neki katastrofama pogoršanim ljudskim utjecajem, a neki ne-prirodnim katastrofama, piše CNN.