NOVI imunoterapijski lijek, nazvan dostarlimab, pokazao je dosad neviđene rezultate u liječenju tumora rektuma. Pokazala je to studija objavljena prije nekoliko dana u uglednom medicinskom časopisu The New England Journal of Medicine.

>>Tumor nestao kod svih pacijenata koji su dobili lijek: "Ovo se nikad nije desilo"

U studiji je novi imunoterapijski lijek dobilo 12 pacijenata s poodmaklim tumorom rektuma. Kod svih 12 pacijenata tumor je nestao, pri čemu nije bilo nikakvih nuspojava, pokazala je studija.

Prema studiji, pacijenti su dostarlimab primali svaka tri tjedna u periodu od šest mjeseci. Novi lijek razvio je Tesaro, američka biotehnološka kompanija koju je farmaceutski div GlaxoSmithKline 2019. godine kupio za 5.1 milijardu dolara.

Tumor se nije vratio ni pola godine nakon primanja lijeka

Dr. Luis A. Diaz Jr., koautor studije, u razgovoru za The New York Times rekao je da vjeruje "kako se ovakvo što prvi put dogodilo u povijesti istraživanja tumora".

Znanstvenici i liječnici nastavili su pratiti stanje svih 12 pacijenata mjesecima nakon terapije i rezultat je bio fantastičan: nijedan pregled ni pola godine nakon primanja lijeka nije pokazao znakove da se tumor vratio. Od primanja lijeka nijedan od pacijenata nije išao ni na kemoradioterapiju ni na operaciju uklanjanja tumora, objavio je onkološki centar Memorial Sloan Kettering.

No treba imati na umu da se studija provedena na samo 12 pacijenata ne može smatrati konačnom istinom zbog malog uzorka, što znači da treba provesti studije na znatno većem broju ispitanika kako bi se potvrdila učinkovitost i sigurnost ovog potencijalno revolucionarnog lijeka.

Prof. dr. sc. Janoš Terzić: Nisam iznenađen

Pitali smo prof. dr. sc. Janoša Terzića s Katedre za imunologiju i genetiku Medicinskog fakulteta u Splitu na koji način on gleda na ovaj lijek i njegove izvrsne rezultate.

"Nisam iznenađen jer od samog početka (1993. godine.) pratim razvoj ovih lijekova. Neki pacijenti koji su dobivali lijekove iz ove grupe tijekom kliničkih istraživanja, prije petnaestak godina, još su uvijek živi i bez ikakvih znakova tumorske bolesti. To jest, u nekim slučajevima, kao i u ovoj studiji, ti lijekovi izliječe tumor, slično kao što antibiotici izliječe upalu pluća", rekao je on.

"Ti lijekovi aktiviraju imunološki sustav koji potom uništi tumor. Tumori se ponekad razvijaju tako da na svoju površinu ugrade ('izraze') molekule koje zakoče imunološke stanice. Lijek testiran u ovoj studiji, tzv. blokator PD-1 kontrolne točke, 'onesposobi' spomenute kočnice, zbog čega se imunološke stanice aktiviraju i krenu uništavati tumor. 

Za otkriće tih molekula i spomenutih lijekova dodijeljena je Nobelova nagrada Jamesu P. Allisonu i Tasuku Honjo 2018. godine", govori ovaj znanstvenik te napominje kako su lijekovi iz grupe inhibitora kontrolne točke (engl. "checkpoint inhibitors") u kliničkoj upotrebi te pretpostavlja da je i lijek korišten u ovoj studiji odobren za kliničko korištenje.

Misli da je ovaj podtip tumora debelog crijeva "riješen"

"Ova terapija se primjenjuje na mnoge vrste tumora, ali, koliko znam, ovo je jedina podvrsta tumora gdje je uspješnost liječenja 100%. Mislim da je ovaj podtip tumora debelog crijeva 'riješen'", rekao je.

Pitamo ga općenito oko tumora rektuma. 

"U Americi se očekuje oko 150.000 novih slučajeva raka debelog crijeva godišnje te oko 50.000 smrti od tog tumora. Različiti su rizični čimbenici za rak debelog crijeva, poput visoke životne dobi, obiteljske povijesti tih tumora ili polipa debelog crijeva, onda je tu pušenje, debljina, sjedilački način života i slično.

Osobe koje su u rizičnim grupama moraju se redovito testirati na skrivenu prisutnost krvi u stolici odnosno redovito ići na kontrolne preglede kod gastroenterologa", kaže.

Nova prekretnica u liječenju zloćudnih tumora

Koliko je svijet otišao naprijed u posljednjih 20-ak godina u onkološkoj medicini? Govorimo mu kako nam se laički doima kako je u tom periodu učinjen značajan napredak.

"U pravu ste, terapije onkoloških bolesti su znatno bolje danas nego što su bile prije 20 godina. Zračenje kao oblik liječenja tumora počelo je početkom 20. stoljeća, a kemoterapija nakon 2. svjetskog rata. 

Amerika je objavila 'rat raku' 1970-ih godina, tj. tada su počeli s velikim financijskim ulaganjima u temeljna onkološka testiranja. Mislim da su lijekovi koji inhibiraju imunološku kontrolnu točku nova prekretnica u liječenju zloćudnih tumora (nakon zračenja i kemoterapije) te su neki tumori postali izlječivi.

Ovakvi spektakularni rezultati liječenja su posljedica temeljnih medicinskih istraživanja više tisuća znanstvenika u tisućama instituta. Ovi lijekovi nisu pronađeni s ciljem 'pronađimo lijek za rak crijeva', već su znanstvenici koji su proučavali kako radi imunološki sustav skužili što umrtvi imunološke stanice, nakon čega je bilo jednostavno te spoznaje primijeniti na liječenje tumora. 

Mislim da osnovna poruka ovih rezultata treba biti: Ako želimo zdravstvene dobrobiti, ulažimo u temeljna medicinska istraživanja", dodao je on.

Onkolog dr. sc. Davor Kust: Broj onih kojima bi lijek mogao pomoći relativno je velik

Voditelj onkološke mreže Onkologija.net dr. sc. Davor Kust, specijalist onkologije i radioterapije, govori za Index kako lijek dostarlimab spada u imunoterapiju, odnosno skupinu lijekova kojoj je cilj spriječiti da tumor blokira djelovanje imunološkog sustava.

"A to je jedan od važnih mehanizama pomoću kojeg stanice raka opstaju u organizmu oboljele osobe. Za djelovanje imunoterapije, međutim, važno je da bolesnik ima zadovoljene određene parametre koji nam govore je li blokada imunološkog sustava u konkretnog bolesnika ključan faktor. 

U prijevodu, nisu svi bolesnici kandidati za takvo liječenje. Jedan od važnih parametara u tom smislu je tzv. mikrosatelitna nestabilnost (MSI) u tumorskom tkivu, odnosno poremećaj gena zaduženih za popravak pogrešno spojenih odsječaka DNA. 

Nalaz pozitivne MSI dobiva se patološkim testiranjem i ono se u Hrvatskoj obavlja rutinski za određene tipove malignih bolesti. Generalno se može reći da su bolesnici s pozitivnom MSI u raku debelog crijeva, ali i drugim malignim bolestima, dobri kandidati za liječenje imunoterapijom općenito, pa tako i dostarlimabom.

Udio bolesnika s nalazom MSI u populaciji oboljelih od kolorektalnog karcinoma prema podacima je relativno nizak, oko 10 do 15 posto, no uzevši u obzir činjenicu da je ta vrsta karcinoma među najučestalijima, broj onih kojima bi lijek mogao pomoći ipak je relativno velik", rekao je on.

"Potrebno vidjeti kakva će biti kontrola bolesti nakon duljeg vremena"

"U navedenoj američkoj studiji sudjelovalo je 12 ispitanika s lokalno uznapredovalim karcinomom rektuma (stadij II i III) i s pozitivnim nalazom MSI, a rezultate istraživanja faze II znanstvenici su nedavno objavili u prestižnom časopisu The New England Journal of Medicine. 

U svih tih 12 bolesnika se tumor potpuno povukao, što su izvrsni rezultati, no ipak treba naglasiti se radi o istraživanju faze II te prije šire rutinske primjene lijeka valja ove rezultate ispitati u studiji faze III, dakle na većem broju ispitanika (u pravilu nekoliko stotina), kako bi se ovi vrlo obećavajući rezultati potvrdili ili opovrgnuli. 

Važno je i praćenje ispitanika nakon studije koje je za sada relativno kratko. Naime, medijan praćenja bolesnika je tek 12 mjeseci te je potrebno vidjeti kakva će biti kontrola bolesti nakon duljeg vremena. Ono što je pozitivno jest da je podnošenje terapije bilo odlično", naveo je.

"Lijek bi trebao biti skup, ali vjerujem da će reagirati i naš HZZO"

Pitamo ga kakva sad procedura očekuje tvrtku Tesaro, koja je lijek razvila?. Koliko bi lijek uopće mogao koštati?

"U pravilu je za očekivati provođenje studije faze III na većem broju ispitanika, nakon čega lijek može (u slučaju potvrde pozitivnih rezultata) dobiti odobrenje nadležnih regulatornih tijela (za područje Europske unije je to EMA). 

Provedba studije faze III može potrajati i par godina, međutim bilo je i slučajeva dodjele ubrzanog odobrenja kod lijekova koji su pokazali izrazito dobre preliminarne rezultate.

Proizvođač u tom slučaju mora naknadno osigurati daljnje dokaze za prednosti lijeka i, ako ne uspije, odobrenje se može opozvati. Cijena za svako tržište ovisi o proizvođaču, no sigurno će biti visoka i nedostupna prosječnom bolesniku. Ipak, ukoliko se ovi odlični rezultati potvrde, vjerujem da će reagirati i naš HZZO te omogućiti terapiju na teret fonda", dodaje.

"Ovi rezultati su određena nadogradnja od koje mnogo očekujemo"

Može li se očekivati da se nešto u otkriću ovog lijeka primijeni na druge tumore?

"Imunoterapija je već neko vrijeme u upotrebi u više tipova tumora te postiže odlične rezultate, primjerice u melanomu, raku pluća, tumorima glave i vrata, bubrega... 

Može se reći da je ovaj oblik liječenja izazvao pravu revoluciju u onkologiji te sam u svojoj praksi imao bolesnike ne samo s lokalno proširenom bolešću, kao u studiji o kojoj govorimo, već i u fazi metastatske bolesti koji su imunoterapijom potpuno izliječeni. 

Imunoterapija se od ranije (rutinski ne u Hrvatskoj) koristi i u raku debelog crijeva u određenim podskupinama bolesnika, tako da su ovi rezultati određena nadogradnja od koje svakako mnogo očekujemo", zaključio je za Index voditelj onkološke mreže Onkologija.net dr. sc. Davor Kust, specijalist onkologije i radioterapije.

Strani stručnjaci: Pacijenti više neće morati prihvaćati kompromise

Što se tiče stranih stručnjaka, recimo da je onkologinja dr. Hanna Sanoff iz Centra Lineberger rekla da rezultati ove studije "daju razloga za veliki optimizam".

"Ako imunoterapija može poslužiti kao lijek za tumor rektuma, to znači da pacijenti više neće morati prihvaćati kompromise kako bi bili izliječeni", napisala je Sanoff za New England Journal of Medicine.

Ipak, Sanoff dodaje kako se "vrlo malo zna o tome je li klinički odgovor na dostarlimab jednak izlječenju".

Dr. Andrea Cercek, onkologinja u centru Memorial Sloan Kettering i koautorica studije, komentirala je povijesne rezultate istraživanja u razgovoru za CNN te priznala da liječnici nisu očekivali takav uspjeh.

"Onkolozi sanjaju o ovakvim rezultatima"

"Ovakvo nešto nismo nikad ranije vidjeli. Onkolozi sanjaju o ovakvim rezultatima", rekla je Cercek.

Cercek navodi kako dostarlimab "otključava prirodni imunološki sustav tijela i omogućava mu da se bori s tumorom", dodavši kako taj lijek djeluje na specifične stanice raka kojima nedostaje gen koji im pak omogućava da poprave vlastitu DNA, što u konačnici vodi do mutacija. 

"Kad dajemo imunoterapijski lijek kao što je dostarlimab, imunološki sustav može vidjeti stanice tumora i riješiti ih se. Ono što je toliko fascinantno je da je novi lijek eliminirao rak, tumor je naprosto nestao", rekla je dr. Cercek.