Žigman je kao predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), trgovao je državnim obveznicama dok je bio savjetnik guvernera Borisa Vujčića u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), i to neposredno prije nego što je tim istim obveznicama trgovao HNB, doznaju Index Istrage.
Žigmanove transakcije su sporne ne samo zbog činjenice da je Žigman vrlo vjerojatno znao za HNB-ove kupovine obveznica, s obzirom na to da je bio savjetnik HNB-a zadužen za fiskalna pitanja, nego ga je i kupovina istih vrijednosnih papira neposredno prije HNB-a gurnula u špekulativnu priliku da iste obveznice prodaje vrlo brzo nakon kupovine, i to za višu cijenu. Naime, čim HNB kupuje obveznice (ne samo te iste koje ima i HNB-ov savjetnik Žigman nego i sve ostale), vrijednost tih obveznica se u pravilu povećava.
Sporna je i činjenica da je Žigman na čelu institucije koja je državni regulator za vrijednosne papire te da obveznice nije prijavio ni hrvatskim institucijama, odnosno Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, a ni međunarodnim institucijama, odnosno Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA). Po zakonu je bio obvezan i Povjerenstvu i ESMA-i prijaviti vlasništvo nad obveznicama.
Index Istrage pronašle su najmanje tri slučaja Žigmanove kupovine državnih obveznica dok je bio u HNB-u. U jednom slučaju Žigman je kupio obveznice samo četiri dana prije HNB-a, u drugom je razlika bila pet dana, a u trećem devet dana.
Uvjetima korištenja i Pravilima o privatnosti