Foto: 123rf
Trčanje je oduvijek bila jedna od omiljenijih aktivnosti ljudi koji brinu o svom zdravlju, koji žele ojačati svoje tijelo i svoj duh, sagorjeti kalorije, skinuti kilograme ili samo ostati fit. Trčanjem rade naši mišići i naš mozak, međutim iako kratkoročno predstavlja niz prednosti za vaš mladi organizam, liječnici ipak upozoravaju - ako mislite dugoročno o svom zdravlju shvatite da trčanje ima i svoje nedostatke koje ćete osjetiti i u kasnijim godinama. Jer sve što je više od umjerenog nije dobro, to smo naučili u životu, pa ni trčanje nije izuzetak. O tome je nedavno pisala Marisa Goldstein s Vanderbilt Universityja iz Nashvillea.
Prema njenom mišljenju velika većina ljudi svakodnevno vježbaju trčeći misle kako time održavaju svoju fit formu s ciljem odražavanja vlastitog zdravlja, no svatko tko trči više nego što je umjereno zapravo je, prema njenim riječima, manje fit i umjesto da poboljšava svoje zdravlje malo po malo ga narušava. Postoje bolji načini da se ostane fit i da se čuva zdravlje, a trčanje nažalost nije jedan od njih. Zašto?
Povećan apetit kod manje intenzivnog treninga
Mnogi ljudi misle da će se trčanjem najbrže i najbolje sagorjeti kalorije. Ako osoba od prosječnih 70 kilograma može sagorjeti oko 360 kalorija tijekom 30 minuta trčanja prosječnom brzinom ona možda hoće sagorjeti toliko, ali svi zaboravljaju da trčanje spada u manje intenzivne kardio treninge koji ne trebaju unos proteina radi energije prije samog treninga niti treba poseban unos hrane nakon treninga, ali nakon takvog trčanja ljudski organizam neminovno počinje osjećati glad i to glad povećanog apetita. Zato se mnogi ljudi nakon treninga zapravo najedu više nego što bi trebali, a kako su svoj trening već odradili, ne pada im na pamet nakon jela opet otići potrošiti kalorije.
Više trčanja, manja potrošnja
Kada steknu dobru kondiciju mnogim se trkačima čini prirodno pojačati svoje ture trčanja misleći da će njihov organizam tako raditi još bolje. Međutim, to što mnogi odlučuju trčati duže i više ne znači da će tako sagorijevati više kalorija niti će sami sebi pomoći izgraditi jače mišiće. Jednostavno, kada se organizam navikne na jedan tempo teže ga je "šokirati" i samim time potaknuti da s više trčanja sagorijeva više kalorija. Zapravo - događa se suprotno, što više trčite broj kalorija koje sagorijevati bit će sve manji i manji. Zato je puno bolji izbor kombinirati trčanje i neki jači HIIT trening.
Stići će vas staračke boljke
Svakodnevnim trčanjem vi svoje tijelo izlažete naporu ne misleći na napor kojeg osjećaju vaše noge i vaši zglobovi prilikom svakog dodira s čvrstom podlogom. Oko 50 posto trkača svake godine doživi neku vrstu ozljede - od istezanja mišića, istezanja Ahilove tetive, bolova u trkačkoj potkoljenici, peti te najčešće, bolova u koljenima.
Svima je vjerojatno poznat pojam trkačkog koljena - boli koja se javlja u čašici ili negdje iza nje, što je bol koja se ne bi smjela ignorirati. Međutim, čak i ako se posavjetuju s liječnikom koji će u tom slučaju savjetovati mirovanje, jedno vrijeme bez trčanja te nakon što opet krenu trenirati da se prije trčanja obavezno jako dobro zagriju, mnogi trkači, posebno rekreativci, taj savjet baš i ne poslušaju te se s vremenom trkačko koljeno počinje javljati češće, bol je intenzivnija, odnosno bol s vremenom postaje kronična.
Zbogom mišići!
Općenito, dnevni kardio treninzi mogu vam pomoći da sagorite više kalorija te da stvorite bazu za izgradnju većih mišića, no mnogo ljudi jednostavno pretjera s takvim treningom kako bi ostali fit. Ukoliko još s trčanjem kombiniraju i teže vježbe kao što je podizanje utega organizam počinje sagorijevati previše kalorija što vas stavlja u situaciju da vaši mišići ostaju bez mogućnosti oporavka prilikom eventualnih povreda ili istezanja te neminovno dolazi do smanjenja mišićne mase jer se mišići prilikom intenzivnog rada previše grče.
Zato je jako važno znati da se takvo stanje može spriječiti ukoliko smanjite intenzitet treninga. Umjerenost je ključ. Zato ako stvarno želite napucati mišiće - dižite utege, ako pak želite smanjiti obujam i nemati velike mišiće, tada trčite, no sjetite se maratonaca koji trče puno - nitko od njih jednom kada stanu i odjenu se u normalnu odjeću, ne izgleda baš kao profesionalni sportaš s definiranom mišićnom masom.
Srčani udar
Ljudi obično misle da trkači na duge pruge imaju savršeno zdrav i izbalansiran organizam, no studije pokazuju šokantne rezultate - redovni trkači, atletičari na duge staze, imaju više plaka u svojim žilama, količinski slično kao i kod ljudi koji jedu prekomjerno masnu hranu te im zbog toga puno češće prijete bolesti srca.
Ljudi koji treniraju intenzivno, ponekad više od dva sata, posebno su skloni takvim boljkama jer prilikom trening njihovo srce radi prekomjernom brzinom čime ga preopterećuju te umjesto boljeg zdravlja doživljavaju sasvim suprotan efekt - doslovno ga ugrožavaju (njemačka studija). A slične rezultati dobili su i znanstvenici koji su u Velikoj Britaniji proučavali ljude koji se bave rigoroznim aerobnim treningom sat vremena dnevno što je imalo jako štetan utjecaj na njihov cjelokupan kardiovaskularan sustav.
Liječnici stoga na pozivaju na poseban oprez sve one koji u tjedan dana pretrče više od 32 kilometra. To bi trebala biti nekakva okvirna mjera za normalnu granicu koja se ne bi trebala prelaziti - dakle oko 4,5 kilometara dnevno trebalo bi vam biti i više nego dovoljno. A ako zaista želite ojačati svoje mišiće, skinuti još koji kilogram odnosno sagorjeti malo više kalorija, ne trčite, savjetuju liječnici - radije se primite drugačije i učinkovitije tjelovježbe.