BAMIJA ili okra je grmolika biljka cvjetnica, čije se mahune mogu kuhati, kiseliti, jesti sirove ili koristiti u salatama. Bamija se najčešće koristi u juhama i varivima, a mahune sadrže sluz koja se zagrijavanjem ponaša kao prirodni zgušnjivač. Na našim prostorima berba počinje početkom lipnja i traje do početka listopada, ali zna potrajati i do prvog mraza.
Svjetlozelene mahune se kuhaju cijele ili narezane, a priprema im je prilično jednostavna i mogu se spremati na bezbroj načina. Okus joj je blag i jedinstven, ali ga se ponekad uspoređuje s okusom patlidžana ili mahuna. Sluz koju ispušta je poželjna prilikom pripreme juha, variva i gulaša, ali brzom pripremom na jakoj vatri količina sluzi može se smanjiti. Polaganim kuhanjem postaje mekana, a kada se prži i peče na naglo, bude hrskava.
Kupnja i priprema
Prilikom kupnje trebalo bi birati što kraće mahune, a u slučaju da je pronađete svježu, prvo nožem odstranite vrh i dio s peteljkom. Prije korištenja i rezanja treba je oprati, a nakon svakog pranja i posušiti. Može se rezati na kolutiće, uzdužno ili ukoso, a može se ostaviti i cijela.
Ako želite smanjiti količinu sluzi koju ispušta, neki kuhari predlažu da se prije kuhanja nakratko potopi u ocat i nakon toga temeljito osuši laganim tapkanjem krpom ili papirnatim ručnikom. Kuhanje na vrlo visokoj temperaturi znatno će smanjiti količinu sluzi, a bamiju pripremljenu na ovaj način možete dalje koristiti u raznim receptima.
Sušena bamija obično se prodaje nanizana u lanac i takva se prvo mora namočiti, a spremna je za upotrebu kad joj se poveća volumen.
Kuhanje s bamijom
Bamija se dobro slaže s raznim vrstama mesa, ali se često priprema i jede sama. Na jugu Amerike smatra se dijelom tradicionalne kuhinje i neizostavan je dio gumba, čiji naziv zapravo potječe od kreolske riječi za bamiju.
Bamija je i naziv za bliskoistočni gulaš pripremljen od janjetine, bamije i rajčice, a u Bosni i Hercegovini je neizostavan dio tradicionalne begove čorbe, koja se priprema od pilećeg mesa, povrća i, naravno, bamije.