U suvremenom svijetu, gdje je radna etika često glorificirana, a uspjeh mjerljiv isključivo kroz radne rezultate, pojam "preopterećenosti" postaje sve češći. Ova dijagnoza ne obuhvaća samo fizičko iscrpljivanje, već i emocionalno i mentalno iscrpljivanje koje, prema recentnim istraživanjima, sve više pogađa mlađe generacije.
Povećana incidencija preopterećenosti među mladima
Preopterećenost, odnosno izgaranje ili "burnout", često se definira kao sindrom koji nastaje uslijed dugotrajnog stresa na radnom mjestu, a karakteriziraju ga emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija i smanjena osobna postignuća. Dok su ranije najčešće bili pogođeni stariji zaposlenici, istraživanja pokazuju da se ovaj fenomen sve više javlja među mladima, posebno onima koji tek započinju svoje karijere.
Prema izvješću Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, čak 30% mladih u Europi doživljava simptome preopterećenosti. Uzrok tome leži u brzom tempu života, očekivanjima koja dolaze s društvenim mrežama te pritiscima koji dolaze iz obrazovnog sustava i radnog okruženja. Mnogi mladi ljudi osjećaju potrebu da budu neprekidno dostupni, a visoka očekivanja od poslodavaca i društva dodatno doprinose stresu i anksioznosti.
Uloga tehnologije u preopterećenosti
Tehnologija, koja je u velikoj mjeri olakšala komunikaciju i rad, također igra značajnu ulogu u povećanju osjećaja preopterećenosti. Mnogi mladi ljudi rade od kuće ili su dostupni putem digitalnih platformi, što često dovodi do "spajanja" radnog i privatnog života. Ova granica postaje sve nejasnija, što rezultira time da mladi radnici teško odvajaju vrijeme za odmor i opuštanje.
Psiholozi ističu kako radna etika, odnosno trendovi koji se promiče na društvenim mrežama često dovodi do toga da mladi ljudi osjećaju pritisak da budu stalno produktivni. To može izazvati osjećaj krivnje kada se odluče odmoriti ili provesti vrijeme bez rada.
Simptomi i posljedice preopterećenosti
Simptomi preopterećenosti mogu varirati od fizičkih do emocionalnih i mentalnih znakova. Mnogi mladi ljudi izvještavaju o konstantnom umoru, nesanici, anksioznosti, pa čak i depresivnim epizodama. Osim toga, preopterećenost može negativno utjecati na odnose s prijateljima i obitelji jer pojedinci često nemaju vremena ili energije za druženje i opuštanje.
Dugotrajna preopterećenost može imati ozbiljne posljedice, uključujući povećan rizik od razvoja mentalnih i fizičkih bolesti, kao što su srčane bolesti, poremećaji raspoloženja i problemi s probavom. Na radnom mjestu, preopterećenost može rezultirati smanjenom produktivnošću, čestim bolovanjima i povećanim brojem odlazaka s posla.
Savjeti psihologa za prevenciju i upravljanje preopterećenošću
Nekoliko je ključnih strategija koje mladi ljudi mogu primijeniti kako bi spriječili i upravljali preopterećenošću:
Postavljanje granica: Važno je postaviti jasne granice između radnog i privatnog života. To uključuje određivanje radnog vremena i izbjegavanje provjere e-mailova ili radnih zadataka izvan tog vremena. Također, planiranje i organizacija zadataka mogu pomoći u smanjenju osjećaja preopterećenosti. Razlikovanje između hitnih i važnih zadataka može olakšati fokusiranje na ono što je bitno.
Redovito uzimanje pauza: Pauze tijekom radnog dana mogu poboljšati produktivnost i smanjiti stres. Kratke šetnje, meditacija ili jednostavno opuštanje mogu pomoći u obnovi energije.
Praćenje vlastitih osjećaja: Samopraćenje je ključno. Prepoznavanje simptoma preopterećenosti u ranoj fazi može pomoći u donošenju pravih odluka za suočavanje s problemima.
Potražite podršku: Otvorena komunikacija s prijateljima, obitelji ili mentorima može olakšati prepoznavanje i rješavanje problema. U nekim slučajevima, profesionalna pomoć od psihologa ili terapeuta može biti od velike koristi. Ne zaboravite ni tehnike poput meditacije, joge ili dubokog disanja koje mogu pomoći u smanjenju stresa i jačanju mentalnog zdravlja.