Foto: Hina
U sažetku njegova sažetka: Kamatne stope koje središnje banke naplaćuju komercijalnim inačicama za posuđivanje novca su trenutno oko nule i više se ne mogu srezati. Kako bi postigla sličan učinak poput snižavanja stopa, Europska središnja banka elektroničkim putem stvara novac kojeg koristi da bi kupila dug (primjerice državni) od privatnih banaka.
To ima dvije posljedice. Prvo, banke imaju više novca (likvidnosti) pa ga mogu posuđivati s više pouzdanja. Drugo, kamatne stope na izdavanje državnih obveznica (zaduživanje) padaju blizu nule pa investitori (banke) imaju snažniji poticaj da novac ''oplode'' u drugim, često riskantnijim, dijelovima ekonomije.
> Lalovac: Kvantitativno olakšanje ECB-a podrazumijeva povoljnije zaduživanje za Hrvatsku
"To je teorija iza kvantitativnog olakšanja", kaže Mason i podsjeća na otvoreno pitanje zašto se novac ne proslijedi direktno građanima/poduzetnicima/vladama, kad se već poklanja bankama.