Vlasnica agencije za nekretnine i predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK Lana Mihaljinac Knežević komentirala je u Novom danu na N1 televiziji novi porez na nekretnine. Konkretnije, prvenstveno se osvrnula na tržište nekretnina, odnosno njihove cijene. Cilj uvođenja novog poreza bio je da se tržište stabilizira i da cijene krenu prema dolje. Ili barem da više ne idu prema gore.
"Važno je prvo dobiti prijedlog u potpunosti, prije analiza. Vidimo u kojem smjeru oni trenutno idu, ali hoće li to na kraju biti onaj koji će se izglasati, moramo vidjeti. Jasno je da se prvo pokušava izjednačiti oporezivanje kratkoročnog i dugoročnog najma. Ide se i na to da se na tržište stavi općenito više praznih nekretnina", kazala je Mihaljinac Knežević.
"Kod nas nema stambene politike"
No, pitanje je hoće li se na tržištu pojaviti ti prazni stanovi ili će se povećati broj stanova za kratkoročni najam.
"Razlozi zašto smo tu gdje jesmo su vrlo kompleksni i imaju veze s trendovima u posljednjih par godina. Primjerice, poput mjera kao APN, uvođenje eura, inflacija... Imali smo par godina veliku stimulaciju potražnje, pa je to utjecalo na ponudu. Također, nije bilo prostora za druge investicije, pa se novac stavljao u nekretnine", izjavila je Mihaljinac Knežević i dodala:
"Problem je što ponuda ne zadovoljava potražnju. Priča se stalno o 400.000 praznih stanova, sad 600.000... Nismo dobili informaciju u kojem trenutku se to gledalo, na kojem području, pa ne znamo jesu li uistinu prazne. Sigurno je da imamo veliki broj praznih stanova i da imamo nesrazmjer između oporezivanja kratkoročnog i dugoročnog najma. Da bismo imali velike promjene, moramo imati više ponude. Porezne reforme su samo jedan dio sveobuhvatne stambene politike, koje kod nas nema."
Mogu li se graditi priuštivi stanovi?
Može li se graditi na način koji predlažu bivši ministri, kao Radimir Čačić, da država gradi priuštive stanove? Rekao je da bi oni po kvadratu mogli koštati 1500 eura. "To je nevjerojatna prilika koja bi postojala na našem tržištu. Postoje razni načini na koje se developere može motivirati, ali prvo treba postojati jasna politika na državnoj razini."
U Hrvatskoj je velik nesrazmjer elitnih gradova, koji su ujedno i turistička središta, sa siromašnijim gradovima, poput onih u Slavoniji. Raspon se čini premali u odnosu na plaćanje poreza, a daleko smo od toga da govorimo o mogućnosti oporezivanja vrijednosti nekretnine, a ne samo metra kvadratnog.
"Ovo nije uvođenje pravog poreza na nekretnine. Da bi on to bio, morali bismo napraviti masovnu procjenu vrijednosti kompletnog nekretninskog fonda. Da ne pričam kako vječito postoji debata treba li oporezivati imovinu ili nekretnine. Ne znamo koliko vrijede nekretnine zbog načina na koji prikupljamo podatke.
Možemo imati nekretninu koja ništa ne vrijedi na tržištu, a ima ogromnu kvadraturu. Ponovno, to nije dovoljno i tu će doći do problema. I porez na nekretnine se ne može uvesti brzo. Zato će se uvesti kroz neke druge zakone. Ciljeve mi u struci pozdravljamo, ali način na koji se pokušava do toga doći vjerojatno neće dugoročno proizvesti rezultate koje želimo, a to je da imamo više nekretnina na tržištu za priuštivo stanovanje."
Reagira li tržište već sad?
"Svi čekamo. Moramo pričekati finalne prijedloge. Ljudi propitkuju kako će to utjecati na njih, ali zasad nema velikih promjena."
Postoje stavovi da se s privatnom imovinom smije raditi što vlasnik želi, kad se priča o najmu stanova. "Živimo u nekakvom kolektivu pa, ako smo u stambenoj zgradi, moramo ipak imati uvid u to što ostali rade", objasnila je Mihaljinac Knežević.
Novotny: Samo se zadovoljava forma
Ekonomist Damir Novotny komentirao je za Novi list novi porez na nekretnine. "Porez na nekretnine bi u pravilu morao obuhvaćati sve nekretnine, pa i građevinsko i poljoprivredno zemljište, ako se već donosi. Porez na nekretnine najstariji je porez u povijesti poreza i najpravedniji ako se dobro implementira jer oporezuje više one koji imaju vrjednije nekretnine.
Sada je pitanje što će zakonodavac htjeti oporezivati. Nema zasad u javnim raspravama zemljišta, ni građevinskog ni poljoprivrednog, samo su zgrade obuhvaćene, i to po kvadratu, što je slično komunalnoj naknadi.
Porez na nekretnine morao bi, dakle, obuhvaćati sve nekretnine, no ne vjerujem u ovaj scenarij da će sada zbog toga porasti cijene građevinskih zemljišta pa još i podizati cijenu novogradnji. To mi je ipak malo nategnuta hipoteza i ne vjerujem da će tu biti nekog utjecaja", rekao je Novotny za Novi list.
"Neće postići ono što je cilj, priuštivost stanovanja"
"No, problem je što ovo što se sada navodi neće utjecati na ono što se želi postići, a to je priuštivost stanovanja. Na cijene se može utjecati samo jačanjem ponude, a to mogu jedino gradovi i općine prostornim planiranjem.
Recimo, u gradu Zagrebu ima bezbroj lokacija u gradskom vlasništvu koje grad može usmjeriti prema priuštivom stanovanju ili prema izgradnji stanova kako to rade gradovi u Austriji, Njemačkoj, Italiji. Tek ako oni daju zemljište i kažu da neće naplatiti ni komunalni priključak i slično, to može biti impuls priuštivom stanovanju.
Zemljišta plus komunalna infrastruktura čine 30 posto troška izgradnje novih stanova i to je model za jačanje ponude i priuštivosti, a ne porezne intervencije. Dakle, ovakav prijedlog zakona neće utjecati na priuštivost stanovanja, neće izazvati pomake ni lijevo ni desno, jer je prije svega anemičan, mlitav i neće imati nikakvih učinaka na tržište nekretnina", dodaje.
Državne nekretnine
"Zapravo će samo zadovoljiti formu prema Europskoj komisiji da se može reći: 'Ok, evo, mi smo to odradili'", smatra Novotny. Kaže da, ako se već donosi, onda mora uključiti i zemljišta jer ih svugdje u svijetu uključuje.
"U Njemačkoj se taj porez čak zove Bodensteuer, a onda se dijeli na oporezivanje poljoprivrednih i građevinskih zemljišta, na drugačiji i složen način. U okviru građevinskog se onda oporezuju i nekretnine koje su tu", opisuje Novotny. Kaže da, ako se ne budu oporezivale ni državne nekretnine, a čini se da ni njih nema, onda je i to, naravno, pogrešno.
"Država ima ogroman fond nekretnina, u državnom vlasništvu je milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, i ne stoji argument da bi 'plaćali sami sebi'. Svugdje je to tako, a osim toga, i činovnicima, zaposlenima u državnom sektoru, obračunava se porez na dohodak. I tu onda država plaća samoj sebi, a kako bi bilo da su oni izuzeti? Naravno da to ne bi išlo.
Neka i ovdje prvo sami sebe potaknu da iskoriste neiskorištena zemljišta i nekretnine. Ovako ispada da ćemo samo zadovoljiti formu prema međunarodnim institucijama", smatra Novotny. Zanimljivo je primijetiti da bi u ovom slučaju, da se porez počne odnositi i na neiskorištene nekretnine u državnom vlasništvu, država taj porez dominantno plaćala jedinici lokalne samouprave.
Crkvene nekretnine nisu u poreznim škarama
Novotny navodi da u planu oporezivanja nema ni crkvenih nekretnina jer one ni ne mogu biti oporezovane s obzirom na to da je Katolička crkva Vatikanskim ugovorima izuzeta.