Strah od rata u Europi i rastuće siromaštvo najveće su brige mladih ljudi u Njemačkoj, pokazuje najnovija studija. Također je uočljivo da se više nego ikad prije zanimaju za politiku, piše Deutsche Welle.
Stalni ratovi, sve dramatičniji utjecaj klimatskih promjena i rastuća politička polarizacija samo su neke od briga koje danas muče mlade ljude u Njemačkoj, pokazuje nova studija. Pod naslovom „Pragmatizam između razočaranja i prihvaćanja različitosti“, u Shellovoj studiji za 2024. godinu ispitano je 2.509 mladih u dobi od 12 do 25 godina. Teme su bile politika, društvo i okoliš. Autori studije, koja se provodi svakih pet godina, kažu da ona pruža „nijansirani profil" generacije koja prepoznaje „i probleme i potrebu za akcijom".
Iako je studija otkrila da su mnogi mladi ljudi otvoreni za populističke stavove, nema znakova da se distanciraju od demokracije i šireg društva. Većina je, zapravo, optimistična u vezi s budućnošću i mogućnostima koje im država i društvo nude. „Ovo je jedan od najzanimljivijih, ali i najzagonetnijih i najmanje očekivanih rezultata“, kaže Mathias Albert, politolog sa Sveučilišta u Bielefeldu i jedan od autora studije.
Povjerenje u državne institucije, politički sustav i demokraciju i dalje je veliko, unatoč kritikama zbog nedostatka rješenja koja nudi politika, kao i zbog strahova od rata i gospodarske situacije. Najvjerojatnije objašnjenje za to, prema Albertovom mišljenju, jest to što je današnja mlađa generacija iskusila veliku krizu pandemije koronavirusa, ali i to kako se demokratsko društvo uspjelo nositi s njom. „Većina njih je u svojim formativnim godinama doživjela kako se društvo suočilo s velikom krizom, na ovaj ili onaj način, i mislim da iz toga izvlače mnogo optimizma“, kaže njemački politolog.
Studija pokazuje da je među mladima u dobi od 15 do 25 godina interes za politiku značajno porastao. To je dio dugoročnog trenda prisutnog u posljednja dva desetljeća: malo više od polovice njih izjavilo je da ih politika zanima – u usporedbi s povijesnim minimumom od nešto više od 34 posto u 2002. godini. Po prvi put primjetna je manja razlika u interesu između spolova, jer su djevojke i mlade žene jednako zainteresirane za politiku kao i mladići. Spremnost svih mladih da se aktivno uključe u politiku porasla je s 22 posto u 2002. na 37 posto u 2024. godini, a autori kažu da to nije samo kratkoročni učinak tzv. „Greta generacije“.
Strah od rata u Europi i siromaštvo na vrhu liste briga
U kontekstu agresorskog rata Rusije u Ukrajini, strah od rata u Europi našao se na vrhu liste briga mladih u Njemačkoj, s 81 posto ispitanih koji to navode kao mogućnost, što je ogroman skok sa 46 posto u 2019. godini. Da se boje siromaštva izjavilo je 67 posto mladih, u usporedbi s nešto više od polovice ispitanika iz 2019. Međutim, studija također pokazuje da sve manje mladih strahuje od nezaposlenosti ili nemogućnosti da nađu praksu – oko jedna trećina to je navela kao brigu, što je najniži postotak od 1953. godine, otkad Shellova omladinska studija objavljuje podatke.
Klimatske promjene (63 posto) i zagađenje okoliša (64 posto) ostaju istaknute brige za većinu mladih, iako je dosta manje njih zabrinuto zbog zagađenja okoliša sada nego u 2019. godini (71 posto). Sličan broj mladih zabrinut je zbog rastućeg neprijateljstva među ljudima, 64 posto. To je za osam posto više u odnosu na 2019. godinu. Više od polovice mladih ispitanika brine i ksenofobija (58 posto), koja je mnogo češće spomenuta nego strah od dolazaka migranata u Njemačku.
Ruska invazija na Ukrajinu, Hamasov napad na Izrael 7. listopada 2023. i vojni odgovor Izraela u Pojasu Gaze promijenili su stavove mladih o određenim pitanjima, navode autori studije. Trenutno, 69 posto mladih u dobi od 15 do 25 godina podržava snažan NATO, dok je samo šest posto protiv. Autori studije pronašli su i vrlo malo razlika između mladih u bivšoj Istočnoj Njemačkoj i onih na zapadu zemlje, kada je riječ o mišljenju po ovom pitanju.
„Mladi su shvatili da svjetska politika više nije nešto što je daleko od njih, ne može se izbjeći,“ objašnjava Albert. „Čak i ako nisi pretjerano zainteresiran za politiku, trenutak kada ukrajinska izbjeglica ili izbjeglica iz nekog drugog dijela svijeta dođe u tvoju učionicu, moraš o tome razmišljati.“
Među mladima u dobi od 15 do 25 godina 60 posto njih se slaže s tvrdnjom „Rusija je napala Ukrajinu i mora biti kažnjena zbog toga“, dok samo 13 posto to vidi drugačije. Međutim, osuda Rusije ne ide ruku pod ruku s neograničenom vojnom podrškom Ukrajini – polovica ispitanika želi da Njemačka vojno podrži Ukrajinu (44 posto na istoku i 52 posto na zapadu zemlje). Nasuprot tome, 24 posto odbija vojnu podršku Ukrajini (22 posto na zapadu i 34 posto na istoku).
Sukob između Izraela i Palestinaca kontroverzna tema
Mladi u dobi od 15 do 25 godina podijeljeni su u procjeni izraelskog vojnog odgovora na Hamasov napad 7. listopada 2023. Nešto manje od trećine mladih pozdravlja odluku Njemačke da stane na stranu Izraela - ali isto toliko njih to odbacuje, dok oko 27 posto ostaje neodlučno. Od ispitanih, malo više od polovice je izjavilo da želi da Njemačka jasnije prizna patnje palestinskog stanovništva u Pojasu Gaze – samo 11 posto zauzima drugačiji stav, dok 26 posto ostaje neodlučno.
Oko trećine mladih naglašava posebnu obvezu Njemačke prema Izraelu. Međutim, podjednako toliko mladih ima drugačiji stav i izričito se ne slaže, dok približno isti postotak ostaje neodlučan. Postoje i velike razlike u mišljenjima po tom pitanju između mladih koji su osobno ili čiji su roditelji doselili u Njemačku iz arapskih zemalja ili Turske i onih koji nisu. Oko jedne četvrtine onih s migrantskim podrijetlom iz arapske zemlje ili Turske slaže se da Njemačka ima posebnu obvezu prema Izraelu, ali 42 posto to izričito odbacuje.