Ruski predsjednik Vladimir Putin ove je godine više puta mahao nuklearnim mačem podsjećajući da Rusija ima najveći nuklearni arsenal na svijetu i pokušavajući odvratiti Zapad od povećanja potpore Ukrajini. Naredio je svojoj vojsci da sa saveznicom Bjelorusijom održi vježbe nuklearnim oružjem na bojnom polju.
Najavio je da će Rusija početi proizvoditi projektile srednjeg dometa, koji su zabranjeni sada već razvrgnutim američko-sovjetskim ugovorom iz 1987. godine. A prošlog mjeseca smanjio je prag za oslobađanje svog arsenala revidiranjem nuklearne doktrine zemlje.
Putin se oslanja na te tisuće bojevih glava i stotine projektila nasuprot golemoj prednosti NATO-a u konvencionalnom oružju kako bi obeshrabrio ono što smatra prijetnjama suverenitetu i teritorijalnom integritetu Rusije, piše Associated Press.
Federacija američkih znanstvenika procijenila je ove godine da Rusija posjeduje ukupno 5580 raspoređenih i nerazmještenih nuklearnih bojevih glava, dok ih SAD ima 5044. Zajedno dvije zemlje posjeduju oko 88% svjetskog nuklearnog oružja.
Većina se odnosi na strateško naoružanje ili oružje interkontinentalnog dometa. Kao i SAD, Rusija ima nuklearnu trijadu od kopnenih interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM), bombardera dugog dometa i podmornica s ICBM naoružanjem.
Putin već četvrt stoljeća radi na nadogradnji nuklearnog arsenala
Otkako je Putin došao na vlast 2000. godine, Kremlj je radio na nadogradnji sovjetskih komponenti trijade razmještajući stotine novih raketa, puštajući u pogon nove nuklearne podmornice i modernizirajući bombardere s nuklearnim oružjem. Ruski napor da obnovi nuklearne snage pomogao je potaknuti SAD da pokrene skupu modernizaciju arsenala.
Rusija je ponovno opremila svoje kopnene strateške raketne snage mobilnim raketama Yars ICBM i nedavno započela s raspoređivanjem teških ICBM raketa Sarmat baziranih na silosima - koje su na Zapadu označene kao rakete Satan II - kako bi postupno zamijenile oko 40 sovjetskih raketa R-36M.
Sarmat je imao samo jedan poznati uspješan test, a navodno se dogodila masivna eksplozija tijekom neuspješnog testa prošlog mjeseca.
Mornarica je naručila sedam novih podmornica na atomski pogon klase Borej, svaka sa 16 raketa s nuklearnom glavom Bulava, a planira izgraditi još pet. Namjera je da ove podmornice čine jezgru pomorske komponente trijade uz nekoliko nuklearnih podmornica iz sovjetske ere koje su još aktivne.
Rusija se još uvijek oslanja na sovjetske strateške bombardere Tu-95 i Tu-160, koji nose krstareće rakete s nuklearnim glavama. Moskva je ponovno pokrenula proizvodnju nadzvučnog aviona Tu-160, koja je prekinuta nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, s ciljem izgradnje nekoliko desetaka moderniziranih zrakoplova.
SAD procjenjuje da Rusija ima između 1000 i 2000 nestrateških ili taktičkih nuklearnih bojevih glava namijenjenih za upotrebu na bojnom polju, koje su obično daleko manje razorne moći od strateških bojevih glava koje mogu uništiti cijele gradove.
Visokoprecizne rakete
Rusija ima visokoprecizne rakete Iskander za lansiranje sa zemlje s dometom do 500 kilometara, koje mogu biti opremljene ili konvencionalnom ili nuklearnom bojevom glavom.
Zračne snage imaju flotu borbenih zrakoplova MiG-31 s hipersoničnim projektilom Kinžal, koji može biti opremljen nuklearnom ili konvencionalnom bojevom glavom. Rusija je često koristila konvencionalne verzije Iskandera i Kinžala protiv Ukrajine.
Rusija i Bjelorusija održale su vježbe nuklearnim oružjem za obuku svojih trupa u svibnju, nedugo nakon što je Putin započeo svoj peti mandat.
MAD doktrina
Moskva i Washington desetljećima su se oslanjali na nuklearno odvraćanje prema konceptu uzajamno osiguranog uništenja - skraćeno MAD - na temelju pretpostavke da bi snažna osveta obeshrabrila bilo koju stranu od pokretanja napada.
Ruska nuklearna doktrina usvojena 2020. godine predviđala je korištenje takvog ultimativnog oružja kao odgovor na nuklearni napad ili napad konvencionalnim oružjem koji prijeti "postojanju ruske države".
Moskovski jastrebovi kritizirali su taj dokument kao nejasan pozivajući Putina da ga pooštri. U rujnu je Putin upozorio SAD i NATO da bi omogućavanje Ukrajini da koristi zapadno oružje većeg dometa za napade duboko u Rusiji značilo da je njegova zemlja u ratu s NATO-om.
Svoju poruku osnažio je objavom nove verzije nuklearne doktrine, koja konvencionalni napad na Rusiju od nenuklearne nacije koju podržava nuklearna sila smatra zajedničkim napadom na njegovu zemlju - jasno upozorenje SAD-u i drugim ukrajinskim saveznicima.
Putin je također izjavio da revidirani dokument predviđa upotrebu nuklearnog oružja u slučaju masovnog zračnog napada ostavljajući otvorena vrata potencijalnom nuklearnom odgovoru na bilo koji zračni napad.
2026. istječe zadnji pakt o kontroli naoružanja
Novi START, američko-ruski sporazum o smanjenju naoružanja iz 2010. godine, posljednji preostali pakt o kontroli naoružanja između Moskve i Washingtona koji istječe 2026. godine, ograničava svaku zemlju na najviše 1550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih projektila i bombardera. U veljači 2023. Putin je suspendirao sudjelovanje Rusije u Novom START-u, ali je obećao da će se Rusija pridržavati ograničenja.
U srpnju je Putin izjavio da će Rusija pokrenuti proizvodnju projektila srednjeg dometa koji su zabranjeni sada razvrgnutim američko-sovjetskim INF sporazumom. Pakt iz 1987. zabranio je projektile dometa od 500 do 5500 kilometara. Rekao je da će Moskva odgovoriti istom mjerom na planirano raspoređivanje američkih projektila srednjeg dometa u Njemačkoj.
Washington je unatoč napetostima pozvao Moskvu da nastavi dijalog o kontroli nuklearnog oružja. Putin je odbio ponudu rekavši da su takvi pregovori besmisleni, dok SAD otvoreno nastoji nanijeti strateški poraz Rusiji u Ukrajini.
Putin je rekao da bi Rusija mogla nastaviti s testiranjem nuklearnog oružja ako to učini i SAD, čime bi se okončala globalna zabrana koja je na snazi od raspada SSSR-a. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov kaže da je poligon za nuklearne pokuse na arktičkom arhipelagu Novaja Zemlja spreman za nastavak testova.
Putin 2018. najavio nova oružja
Putin je 2018. najavio nova oružja, koja će navodno učiniti beskorisnom bilo kakvu američku proturaketnu obranu. To se odnosi na hipersonično klizno vozilo Avangard, koje može letjeti 27 puta brže od zvuka i izvoditi oštre manevre kako bi izbjeglo neprijateljski raketni štit. Prve takve jedinice već su aktivne.
Također je spomenuo podvodni dron Posejdon s nuklearnim naoružanjem i na atomski pogon, dizajniran da eksplodira u blizini obale i izazove radioaktivni tsunami. Navodno je testiranje Posejdona pri kraju.
U razvoju je i krstareća raketa na atomski pogon, koncept koji datira iz Hladnog rata. Taj projektil, nazvan Burevestnik ili Petrel, izazvao je skepticizam među stručnjacima, koji navode tehnološke prepreke i zabrinutost zbog radijacijske sigurnosti. Tijekom testiranja 2019. godine eksplozija Burevestnika na pomorskom poligonu u Bijelom moru usmrtila je pet inženjera i dva vojnika.