Foto: Index
SPLITSKI poduzetnici Šime Bakić i Tomislav Vajić prije dvije godine osnovali su burzu bitcoina, digitalnog novca koji privlači sve više pobornika. Valutom virtualnog svijeta danas u Hrvatskoj možete platiti uslugu ili robu na dvadesetak mjesta. Primjerice u Bakićevoj stolariji Ardeco ili Vajićevom dućanu naočala Optika Vision.
Protokol Satoshi Nakamota
"Bitcoin je kriptovaluta nastala prije pet godina. To je protokol, a njegov tvorac zove se Satoshi Nakamoto. 2009. godine izdao je aplikaciju u kojoj je definirano kako što funkcionira. Krenula je adaptacija, ljudi su pomalo skidali aplikaciju i koristili bitcoin. U početku ih je bilo malo no vremenom zajednica je rasla. Bitcoin ima niz prednosti pred klasičnim novcem. Ne može se falsificirati, lako se transferira, bez posrednika. Pošaljem vam ga direktno bez naknade i ne može ga se ugasiti. Ne postoji centralni server da može netko reći: "Dečki, vi ste se malo zaigrali, odsad više to ne postoji". Lako je prenosiv. Vrijednost bitcoina danas na burzi je 330 dolara, 10 tisuća bitcoina možete prenijeti na USB sticku, poslati bilo kome bilo gdje u svijetu", kaže Vajić.
Rudarenje bitcoina
Burzu su osnovali 2013. godine i to je zasad jedina burza bitcoina koja djeluje u Hrvatskoj.
"Uspješno radimo, imamo sve više korisnika. Prije nego što smo osnovali burzu bavili smo se miningom, proizvodnjom bitcoina. Do bitcoina netko može doći na dva načina. Ili da ga kupi ili da ga izrudari. Rudarenje ima dvije funkcije. Interes rudara je naći bitcoin, a dok ga traži održava mrežu i zaštićuje je tako da bi mogli reći da rudari u biti održavaju bitcoin mrežu, a za nagradu dobijaju bitcoin", objašnjava Vajić.
Ako želim rudariti i doći do kojeg bitcoina, što mi je raditi?
"Trebali bi uložiti značajna sredstva za kupiti opremu koja je dosta sofisticirana i koja dosta košta. Trebali bi uložiti dosta novca da bi kupili specifičnu opremu i onda bi ona trebala doći u točno određeno vrijeme. Kada je 2009. godine izašla bitcoin wallet aplikacija, mogli ste na njoj pritisnuti botun "mine" i onda bi ta aplikacija koristila resurse vašeg računala i rudarila bi bitcoin. Kako je mreža rasla i kako je sve više ljudi koristilo bitcoin i rudarilo, procesorska snaga je postala slaba. U protokolu je definirano da se na svakih 10 minuta može riješiti jedan blok, odnosno, dobiti 25 bitcoina. I onda su se ljudi prilagodili pa se rudarilo na grafičkim karticama, s obzirom da one imaju puno veću procesorsku moć. Kada su grafičke kartice postale preslabe, onda su se počeli proizvoditi specijalizirani čipovi isključivo za tu svrhu. I sada se proizvode isti takvi čipovi, međutim, to su najnovije generacije koje se rade na 20 nanometarskoj arhitekturi koja je dosta sofisticirana i skupa. Te rudare uopće ne može kupiti u dućanima. Rudare morate dobiti na vrijeme, jer s obzirom da se Bitcoin mreža sama prilagođava, vjerojatno vam taj rudar za mjesec, dva dana neće biti toliko isplativ", otkriva Vajić.
Ponuda i potražnja
Kako se određuje vrijednost bitcoina? Imate burzu, 1.200 dolara je bio prije godinu dana, danas vrijedi 330 dolara.
"Radi se čisto o tržišnoj vrijednosti, odnosu ponude i potražnje. Nikakva apstraktna vrijednost, da bi netko htio da vrijedi toliko", kaže Bakić.
Hoće li isto vrijediti i na nekoj drugoj burzi?
"Postoje male razlike, takozvane, neefikasnosti. Međutim, vi danas imate i u Hrvatskoj ljude koji se bave arbitražom. Pokušavaju našu neefikasnost ispraviti prodavajući ili kupujući bitcoine. Na jednoj burzi ga kupuju, na drugoj prodaju. Zarađuju na toj razlici. Kupite jeftino, prodate skupo", kažu vlasnici hrvatske burze bitcoina.
Namještaj jedan kupac platio bitcoinom, naočale se često plaćaju digitalnom valutom
Stolarija prima bitcoine, mnogi su se iznenadili da se jedna takva djelatnost može plaćati kriptovalutom.
"Jako je rijetko. Imali smo samo jedan slučaj dosad. Čovjek koji ne živi u Hrvatskoj, pitao je ima li mogućnost da se plati Bitcoinom. Kroz razgovor smo došli na tu temu da se ja bavim bitcoinima pa se tako ostvarila ta transakcija. Inače, nije uobičajeno", kaže Bakić, koji se stolarijom bavi 12 godina i upošljava 10 radnika.
"Kod njega je namještaj dosta skuplji, ali kod mene ljeti stranci, pogotovo mlađi ljudi koji su informatički pismeni, koriste bitcoin, rekao bih čak dosta. Jer ako u sezoni prodate pet, šest naočala za bitcoin, ja bih rekao da je to super. Isključivo se radi o strancima. Domaći dođu, vide da se može platiti i bitcoinom i na tome ostane. Svi se jako iznenade, slikaju se, naprave show, svima je to dosta zanimljivo", kaže Vajić.
Siva zona: HNB ne smatra bitcoin novcem
Podliježu li transakcije bitcoinom istim zakonima kao i ostale valute.
"To je sada nekakva siva zona. HNB ne smatra bitcoin novcem. Vide ga kao robnu razmjenu. Međutim, to će se promijeniti. Bitcoin se može ignorirati, ali činjenice su tu. Bitcoin je valuta koju prihvaća sve više ljudi. Ja ne vidim razliku u odnosu na ostale valute", kaže Vajić.
Gdje se može razmijeniti bitcoin?
"To se radi na Bitcoin burzi. To nam je posao. Mi ga ne kupujemo, niti prodajemo, već naši korisnici međusobno. Nađu se na cijeni koja im odgovara. Mi uzimamo proviziju 0,3 posto. Transakcije su česte. Dnevni promet je preko sto bitcoina, mjesečno oko tri i pol tisuće bitcoina. Mi smo jedna od manjih burzi. Postoje puno veće gdje se trguje po 20 tisuća bitcoina dnevno", otkrivaju vlasnici hrvatske burze bitcoina.
Za bitcoin se vezao mit da služi kao sredstvo plaćanja kriminalnih operacija.
"To je istina, bitcoin se koristi i za takve stvari. Međutim, danas se kriminalci najviše koriste dolarom. Ne možemo reći da je to sredstvo kojim se služe isključivo kriminalci. Oni vide priliku da nešto iskoriste i onda to i naprave. Nije namjena bitcoina da ga samo koriste kriminalci, ali mogu ga koristiti", drži Vajić.
Bitcoin kao zlato
Valuta virtualnog svijeta, što je sa hakerskim napadima? Može li se bitcoin ukrasti?
"Može, to je dosta opasno. Dosta pažnje posvećujemo sigurnosti. Cijela burza je poprilično dobro zaštićena, no ništa nije neprobojno. U slučaju da se nešto dogodi, imamo hot i cold wallet, on line i off line novčanike. 95 posto sredstva je off line tako da, i ako se dogodi kakva kompromitacija sustava, sve što možemo izgubiti je pet posto sredstava, što je značajno i pokriveno iz naših pričuva. Tako da su naši korisnici sigurni. BitKonan burza je za Hrvate trenutačno najjeftiniji, najpristupačniji i najelegantniji način da dođu do bitcoina. Ima ogranienu emisiju i zato je dosta i tražen. Izradit će se 21 milijun bitcoina i onda ga nema više. Nešto slično kao zlato. I njega imamo u ograničenim količinama. Iz tog razloga bitcoinu cijena ima tendenciju konstantnog rasta. Skok na tisuću dolara se dogodio jer je bitcoin ušao u mainstream medije. Zainteresirao se Wall Street, investicijske banke danas dosta razmišljaju o Bitcoinu. Ulažu se ogromna sredstva. Bankama je interesantan prijenos i verifikacija bitcoina, takozvani, Block Chain", otkrili su nam suvlasnici zasad jedine hrvatske bitcoin burze.