NEKE stvari se u povijesti ponavljaju, a kad je Balkan u pitanju, poskupljenja su jedan od relikta prošlosti koji žive i danas, a služe za dodatno punjenje proračuna.

U suradnji s Yugopapirom prisjećamo se 1980. godine, kada su zabilježena drastična poskupljenja benzina. Kako se tada formirala cijena benzina i kakva su opravdanja servirana narodu za poskupljenje, pročitajte u nastavku. 

Srpanj 1980: Poslije svakog povećanja cijena nafte i benzina obavezno se povećava i porezni udio i to, prije svega, na teret vozača koji već štede, ali ne i onih potrošača što enormno troše i rasipaju mazut...

Kada su, prije pet-šest godina, strani turisti napuštali Jugoslaviju, vraćajući se kući, punili su rezervoare svojih automobila. Susjedi Talijani prelazili su na našu stranu da kupe, za njih jeftiniji benzin.

Danas, stranci pune rezervoare pre nego što nas posjete, a Talijanima se više ne isplati da skoknu po gorivo.

Zašto je benzin kod nas toliko skup?

Ranko Ivanović iz Poslovne zajednice organizacija naftne privrede Petrolunion, navodi dva osnovna razloga: sve skuplju sirovu naftu na svjetskom tržištu i velika porezna davanja.

To znači da svjetske cijene crnog zlata diktiraju uvjete igre: i najmanjim njegovim poskupljenjem administrativno određena cijena benzina vapi za izmjenom. U svemu tome rafinerije imaju vrlo malo manevarskog prostora. One ne odlučuju ni pošto će kupiti naftu ni pošto će je prodati.

Neto cijena našeg benzina je među najvišim u Europi. Da li to znači da kupujemo skupu naftu? - pitamo Momčila Bajića iz Općeg udruženja za naftnu privredu.

- U usporedbi s drugima, nafta koju kupujemo je među srednje skupim. Najveće količine uvozimo iz SSSR-a (33.5 dolara po barelu) i Iraka (32 dolara) a kupujemo i nešto malo skuplje nafte iz Libije (38 dolara) i Nigerije (37 dolara).

Pored visoke cijene, zemlje izvoznice su "crno zlato" opteretile i izvoznim taksama, čime izvlače ekstraprofite. Razlika između skupe i jeftine nafte - to je razlika u izvoznim taksama. 

Benzin je skup i zbog niže produktivnosti u našim rafinerijama, smatra Momčilo Bajić. Pored toga, kod nas se cijena derivata nafte u rafinerijama oblikuje po principu pokrivanja troškova.

Da se ne bi opteretila privreda, cijena mazuta je prilično niska. Gubici koje stvara jeftini mazut nadoknađuju se previsokom cijenom benzina i dizel goriva, to jest iz džepa onih koji voze privatne automobile.

Priči o cijeni benzina nije ovdje kraj. Da je, benzin super bi se prodavao po 8.5 a regular po 7.5 dinara. Ostatak do 16.50 dinara zauzima stavka porezi i takse.

Skup benzin, s administrativnim nametima postaje još skuplji. Od osam dinara po litri, koliko se plaća iznad neto cijene, najveći dio odlazi u proračun (5.6 dinara od supera, a 5.00 od regulara). Za izgradnju i održavanje ovih naših, ne baš dobrih cesta dajemo 2.4 dinara po litri.

Porezima bi trebalo smanjiti i potrošnja naftinih derivata, rekli su nam u Saveznom sekretarijatu za financije.

Međutim, benzin, kojeg u ukupnoj količini derivata crnog zlata ima najmanje (oko 15 %), oporezovan je najviše (66%), dok je mazut, u koji odlazi najveća količina uvezene nafte (više od 30 %), oporezovan minimalno (8.7%).

U Saveznom sekretarijatu za financije su nam rekli da će kod nas benzin biti jeftiniji kada mazut bude imao manji udio u preradi nafte.

Ranko Ivanović smatra da je nelogično što se svakim povećanjem rafinerijske cijene, povećava i porezni udio.

Posebna tema

Posljednjim povećanjem cijene benzina porez je smanjen sa 80.8 na 65.9 % za super i sa 83.9 na 66.3 % za regular. Ali apsolutni iznos je, ipak, povećan.

Do poskupljenja za porez je izdvajano 4.9 dinara po litri supera (4.6 kod regulara), a od poskupljenja davanja iznose 5.6 dinara kod supera (5 dinara kod regulara).

"Porez kao činilac koji smanjuje potrošnju možda i ima opravdanja, ali bi novac, tako dobiven, trebalo namjenski koristiti za istraživanje goriva koja će zamijeniti naftu", naglašava Ivanović.

Bajić i Ivanović se slažu gdje je izlaz: prilikom prerade nafte proizvoditi više benzina, a manje mazuta. Naravno, smanjiti i porezna opterećenja. Kažu: ako već nafta poskupljuje u svijetu, ne mora da se povećava i porez, što je, bez sumnje, posebna tema za razgovor.

Napisao: Zoran Jovanović (Auto svet, 1980.)