PRVI čovjek Volkswagena je poprilično pesimističan po pitanju budućnosti njemačke autoindustrije koja bi uslijed novih trendova i regulatornih ograničenja lako mogla biti egzistencijalno ugrožena.

Herbert Diess je na čelu Volkswagena, kompanije koja je, ako ne inicirala, onda barem ubrzala Dieselgateom trendove u autoindustriji. Najveća afera u povijesti njemačke kompanije širom je otvorila vrata elektrifikaciji automobilskog sektora. U vrijeme kada se euforično najavljuju električni pogoni kao spas od propasti svijeta, a konvencionalni motori (s unutrašnjim izgaranjem) paklenim napravama koje treba protjerati, njemačka autoindustrija je suočena s velikim izazovima.

Polovicom listopada Diess je jasno rekao što misli o budućnosti njemačke autoindustrije davši joj 50-postotne šanse da uspije. "Ako pogledate prijašnje utvrde autoindustrije kao što su Detrot i Torino, shvatit ćete što se dogodi gradovima u kojima posrnu nekoć moćne korporacije. S današnjeg pogleda šanse da njemačka autoindustrija ostane u elitnom društvu za 10 godina su 50:50“, komentirao je Diess.

A pritom Diess ne vidi samo problem u skupoj i ubrzanoj prilagodbi elektrificiranim rješenjima. Taj trend naziva "kampanjom protiv osobne mobilnosti" a "rasprave o dušičnim oksidima u nekoliko gradskih područja histeričnima", ali i prijetnjama za budućnost automobila.

I doista, iako njemački gradovi mogu uvesti stroge zabrane dizelašima, to se do sada odigralo tek u djeliću Hamburga, a od iduće godine i u Berlinu. Ostali primjeri zabrana su osjetno labaviji.

Drugi problem su novi ciljevi emisije CO2 koje naziva preambicioznima. Za tako drastično smanjenje CO2 emisija do 2030. godine Njemačka će izgubiti 100.000 radnih mjesta, a sve kako bi se proizvelo više električnih, a manje klasično pogonjenih automobila, izvještava Suddeutche Zeitung pozivajući se upravo na Diessa.