NASTAVLJA se negativan trend povećanja starosti hrvatskog voznog parka, što donosi brojne negativne posljedice, posebno po pitanju sigurnosti.

Stara i neispravna vozila

Tijekom prošle godine tehničkom pregledu pristupilo je 2.271.201 vozilo, od čega je njih 448.386 ili čak 19.74% bilo neispravno, pokazuju podaci Centra za vozila Hrvatske. Pritom je po neispravnom vozilu utvrđeno čak 5.14 nedostataka. 

Najveći broj nedostataka detektiran je na sustavima za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, njih 560.099, a odmah iza su nedostaci na sustavim kočenja - uočeno ih je čak 537.262. Prevedeno, nedostaci na kočnicama su u 23.3% slučaja bili uzrok pada na tehničkom pregledu. 

Dalje slijede nedostaci na karoseriji, šasiji i ostalim dijelovima (302.812), nepravilnosti na motoru (247.127) te nedostaci na sustavima osovina, kotača, pneumatika i ovjesa (245.996). Na opremi vozila detektirano je 84.068 nepravilnosti, 67.503 nedostatka na uređajima koji omogućuju normalnu vidljivost i 64.798 nedostataka na uređajima za upravljanje. Konačno, eko test nije položilo 65.119 vozila. 

Sve stariji vozni park

Vozni park u Hrvatskoj je iz godine u godinu sve stariji. Na hrvatskim cestama je 70% voznog parka starije od 10 godina, pa je i prosječna starost vozila sa 14.18 godina u 2020. sada skočila na 14.34 godine. Pritom su vozila iz M1 segmenta (osobni automobili) sada dosegli prosječnu starost od 13.04 godine.

Primjera radi, još 2014. godine prosječna starost automobila u Hrvatskoj je bila 12.14 godina, a 2008. ispod 10 godina.

Sve više hibrida i električnih vozila

Jedan pozitivan trend koji se može uočiti na godinu prije je porast broja automobila na električni i hibridni pogon. Ponuda je bogatija, cijene su se približile konvencionalnim izvedbama, a tu su bili i poticaji. Hibrida je 2020. na cestama bilo 8080, a godinu kasnije 15.918. Udvostručio se i broj električnih vozila, s 1343 na 3054.

Ljudi se manje voze

Gledamo li broj vozila, njih je definitivno sve više na hrvatskim cestama. Tijekom prošle godine na cestama je bilo 2.437.190 vozila, od čega 1.794.352 vozila iz M1 kategorije. Međutim, prosječna kilometraža koju vozimo se ipak smanjila.

"S druge strane, pojavilo se smanjenje prosječno prijeđenog puta, što se posebno jasno vidi na osobnim automobilima koji čine najveći dio voznog parka. Tako je prosječno prijeđeni put u 2019. godini iznosio 12.542.48 km, a u 2021. iznosio je 11.016.81 km", izjavio je Tomislav Škreblin iz CVH-a.