ZANIMLJIVO pitanje još od pamtivijeka. No, postoji li odgovor? Čini se da je ljudsko iskustvo sposobno u svemu vidjeti dobro, ali i zlo. Nekom smrkne, nekom svane, bila bi poslovica koja najbolje opisuje naš odnos prema moralu i etici.

Pogledajte, recimo, situaciju u Ukrajini: neki se kunu u zloću Zapada, drugi, nasreću većina, smatraju da se zlo skriva u Kremlju. Obje će nam strane smjelo satima objašnjavati zašto su u pravu, no ipak se radi o određenom stavu koji zauzimamo neovisno o činjenicama koje su nam predstavljene.

Ali lako je filozofirati kad niste ugrožena strana. No, ovaj smo članak željeli posvetiti novom knjiškom hitu koji će se u knjižarama pojaviti 15.4., a mi ga prvi najavljujemo. U ovom se naslovu zlo proučava na individualnoj razini, a kako ćemo vidjeti, skriva se iza svakog ugla. Dakle, zasad ćemo globalno zlo ostaviti po strani, a pogledati gdje ga sve ima oko nas.

Čovjek je zao – Julian Hannes

Radi se o knjizi intrigantna naslova Čovjek je zao. Ubojstvo, krađa, otmica, provala. Posvud u svijetu svakodnevno se događaju najužasniji zamislivi zločini. U našoj mašti to je uvijek na mračnim, pustim mjestima, a počinitelj je tajanstveni stranac. Stvarnost je, pak, posve drukčija. Ne istražuje policija bez razloga uvijek prvo u neposrednoj okolini žrtve.

Počinitelji su nerijetko vlastiti partner, susjed ili najbolji prijatelj.

U svojim pričama Julian Hannes opisuje nezamislive istinite slučajeve: majka otima vlastito dijete. Šarmantni liječnik gradi hotel prepun tajnih prolaza u kojima bešćutno i okrutno ubija svoje žrtve. Djevojka unajmljuje ubojicu za ubojstvo vlastitih roditelja.

A kriminalistički profiler Mark. T. Hofmann pojašnjava nam kako je moguće da posve normalni ljudi počine takve nezamislive zločine. Trinaest stravičnih, istinitih i djelomice neriješenih kriminalističkih slučajeva daje uvid u mračne kutke ljudske psihe pokazujući kako posvud u svijetu ima ljudi kojima ne treba vjerovati.

Što to tjera ljude da pokažu svoju najmračniju stranu? Zašto netko postane zločincem? Može li doista svaki čovjek ubiti? I što takav zločin čini onima koji se silom prilika zateknu upleteni u njega? Pitanja, pitanja, samo pitanja.

No, uvid nas u kriminalna djela – i umove zločinaca – može dovesti do odgovora. Nažalost, taj se odgovor nikada neće odnositi na sve ljude jer, kao što smo u uvodu spomenuli, više je strana s kojih možemo sagledati neki događaj, makar se isprva činio očitim.

Dosta smo puta u našim člancima navodili da je čitanje kriminalističkih romana razbibriga kojoj se prepuštamo zato što se osjećamo sigurnima. No, što ako nas podsvijest gura u tom smjeru kako bismo se zaštitili, pripremili, vidjeli na vrijeme?

Naslov Čovjek je zao u hrvatsko izdavaštvo uvodi novinu: radi se o publicističkom žanru true crime, koji je materijal za svaki slučaj koji obrađuje uzeo iz stvarne dokumentacije. Ovakvih knjiga nema mnogo, a one koje postoje na marginama su čitateljskih ukusa. Vjerujemo da će se to sada promijeniti.

U slučaju da ste zainteresirani za potencijalno zlo koje se skriva u ljudima kao takvima, nudimo vam još nekoliko knjiga koje se bave tom tematikom.

Okruženi psihopatima – Thomas Erikson

Autor internacionalnog bestsellera Okruženi Idiotima, Thomas Erikson, otkriva kako identificirati psihopate u svom životu i kako ostati imun na njihove šarmantne, ali manipulativne igre koje će vas ostaviti povrijeđene i iscrpljene.

Koristeći isti četverobojni sistem za klasifikaciju ponašanja koji je proslavio i njegovu knjigu Okruženi Idiotima, Okruženi Psihopatima uči čitatelje kako da se odnose prema psihopatima u svom životu tako što će postati svjesni njihovih taktika, ponašanja i slabosti.

Živopisni primjeri ovog poznatog autora i psihoterapeuta ilustriraju kako i na koji točno način vas psihopati iskorištavaju, pomažući vam da otkrijete vlastite slabosti i mjesta gdje ste izloženi destruktivnim psihopatskim tendencijama i istovremeno podučava kako biti proaktivan i zaštititi se.

Kraj je uvijek blizu – Dan Carlin

Težnja ljudskog roda da sam sebe pokuša uništiti je nevjerojatna. Autor genijalnog podcasta Hardcore History napisao je fascinantnu knjigu o apokaliptičnim trenucima s kojima se čovječanstvo susretalo od brončanog doba pa sve do današnjih nuklearnih prijetnji (doduše, na umu je imao doba Hladnog rata i ne sanjajući da ćemo 2023. svaki dan biti izloženi prijetnji sjene nuklearnog oblaka).

Razmišljate li katkad o tome da će se moderna civilizacija urušiti i da će se naši gradovi pretvoriti u ruševine? Ta pomisao zvuči poput kakve prečesto korištene teme iz znanstvene fantastike. Arheolozi budućnosti pažljivo će kopati po hrđavim kosturima nebodera, podzemnih željeznica ili kanalizacija u New Yorku, Londonu ili Tokiju, izvlačit će naše mrtve iz njihovih grobova, proučavat će ih onako kako mi danas proučavamo drevne egipatske mumije, pokušavat će dešifrirati naš jezik i naše pismo i shvatiti tko smo bili.

Možda je teško zamisliti da se naše grobnice, građevine i pokojnici tretiraju onako kako mi danas tretiramo drevne arheološke nalaze, ali gotovo je sigurno da si to nije mogla zamisliti ni mumija koju smo upravo iskopali. Naravno, nema pravog odgovora na ovakvo pitanje. Mnoga pitanja kojima ćemo se baviti u ovoj knjizi također neće imati odgovora. Možda su baš zato toliko zanimljiva.

Ljudi: Kako smo sjebali sve što smo mogli – Tom Phillips

Za kraj nudimo malo lakše štivo, ali, vjerujemo vrlo fascinantno u svom uvidu u pogrešnost ljudske prirode. Uzbudljivo putovanje kroz najveće zajebe u ljudskoj povijesti, od pada našeg najranijeg pretka sa stabla pa sve do najspektakularnijih promašaja našeg doba. U sedamdeset tisuća godina otkad kroči Zemljom, homo sapiens, moderna inačica ljudskog roda, mnogo je postigla.

Umjetnost, znanost, kultura, trgovina – apsolutni smo pobjednici što se tiče evolucijskog hranidbenog lanca. Ali iskreno, nije nam sve išlo od ruke, a znali smo i poprilično sjebati. Od kampanje protiv četiri pošasti Mao Ce-tunga do američkog dust bowla; od austrijske kraljevske vojske koja napada samu sebe jedne pijane noći pa do vodeće svjetske supersile koja odabire mogula reality televizije za predsjednika, možemo reći da kao vrsta tijekom vremena nismo postali znatno mudriji.

Stoga, kad sljedeći pomislite da ste nešto zajebali, neka vam ova knjiga bude podsjetnik da je sve moglo biti i mnogo gore.