IZ DJEČJEG doma za nezbrinutu djecu u Nazorovoj lani je posvojeno samo jedno dijete, iako se u njemu nalazi čak 65 djece u dobi od 0 do 7 godina, a još je stotinjak starije djece pod skrbi Doma.

Dok se trenutno vode polemike oko novog zakona o udomiteljstvu, puno veći problem je što je malo djece u Hrvatskoj steklo uvjete za posvojenje, odnosno njihovim roditeljima koji ne vode brigu o njima nisu oduzeta roditeljska prava, kako nam kaže ravnateljica Dječjeg doma Zagreb u Nazorovoj, Jasna Ćurković Kelava.

"Imamo puno djece u domu, no malo je onih koji su stekli uvjete za posvojenje, a ovi koji imaju uvjete su većinom djeca starija od 14 godina, koja praktički neće ni doći u priliku da budu posvojena. Oni već dulje žive u domu i nema interesa za njihovo posvajanje. Što se tiče mlađe djece, za nekoliko ih se, kako smo dobili informacije od centara za socijalnu skrb, vode postupci za oduzimanje roditeljskog prava kako bi se djeca mogla posvojiti tako da očekujem da će u narednom vremenu nekoliko djece biti posvojeno", rekla je u razgovoru za Index Jasna Ćurković Kelava.

Ove godine je, kaže, iz njihovog doma posvojeno 5,6 djece, što je, kaže, svakako veći broj od lani kad je samo jedno dijete posvojeno. U domu je trenutno 65 djece koja su u dobi od 0 do 7 godina, a skrbe o još stotinjak starije djece u dobi od 7 do 21 godinu.

U najkraćem slučaju postupak oduzimanja roditeljske skrbi traje 4 mjeseca

Da bi se dijete moglo posvojiti, sve ovisi o tome koliko, dodaje, biološki roditelj brine o djetetu. No, to nije jedina stvar o kojoj ovisi brzina posvajanja već su, kaže, uključeni i drugi faktori kao što je ažurnost i brzina rada sudova i centara za socijalnu skrb.

"U slučaju da potpuno prestane njihova briga o djetetu, opet sve ovisi o tome kad centar za socijalnu skrb pokrene postupak na sudu za oduzimanje roditeljskog prava, a potom ovisi koliko će sudski postupak trajati. Kad se sve na vrijeme pokrene, najkraće trajanje postupka za oduzimanje roditeljske skrbi je 3 do 4 mjeseca, ali to je rijetkost. Više puta se događa da se taj roditelj koji uopće ne brine o djetetu, pojavi na sudu i kaže da će se promijeniti, da će srediti situaciju i da će povremeno posjećivati dijete", rekla nam je Ćurković Kelava.

Međutim, rekla nam je i da se to uglavnom ne događa te da se roditelj koji je to izjavio na sudu i dalje ne brine o djetetu, a istovremeno mu tako produžava boravak u instituciji.

Djeca u dobi od 0 do 7 godina u Nazorovoj prosječno ostaju 14 mjeseci, što je, naglašava, predugo u odnosu na njihove obiteljske situacije.

"Pokretanje postupaka za oduzimanje roditeljske skrbi treba biti što promptnije. Treba se napraviti dobra procjena takvih roditelja, a ne da im se u nedogled daju šanse da ti roditelji profunkcioniraju dok im za to vrijeme dijete odrasta u instituciji. Dovoljno je da se taj isti roditelj sjeti jednom u par mjeseci nazvati dijete ili da se pojavi u domu i da mu se ne oduzme roditeljska skrb. Nije dobro ni kad se pojavi jednom mjesečno jer dijete od takve skrbi nema ništa. Roditelj često ne čini ništa sa sobom da promijeni situaciju. Nažalost imamo jako puno slučajeva da roditelj uopće ne brine o djetetu, ne dolazi ga vidjeti, a istovremeno se ne pokreće postupak za oduzimanje roditeljske skrbi kako bi dijete moglo na posvajanje", rekla nam je Jasna Ćurković Kelava.

Projekt koji je pomogao djeci koju nitko nije želio

Lani je, što se tiče njihovog doma, pokrenuto 6 postupaka za oduzimanje roditeljske skrbi, a trebalo bi ih pokrenuti, dodaje, barem još toliko.

Prije par godina Nazorova je pokrenula projekt za teže posvojivu djecu (onu sa zdravstvenim problemima), koja su u domu godinama i za koju, iako su se mogla posvojiti, centar za socijalnu skrb za njih nije nalazio posvojitelje. Zato su na svojim stranicama počeli objavljivati fotografije te djece i pisati što djeca vole, par informacija o njima.

Projekt je, kaže, urodio plodom jer je od 9 djece koju su predstavili, njih 8 našlo obitelj, a jedno je završilo u specijaliziranoj ustanovi zbog izrazito teškog zdravstvenog stanja.

"Djeca su smještena u dobre i kvalitetne udomiteljske obitelji i na taj način smo im pomogli da odrastaju u obitelji. To je dosta dobar projekt, ali se odnosi samo za teže udomljivu djecu. Ono što je Hrvatskoj hitno potrebno je to da se ubrza proces posvajanja. I stari Obiteljski zakon, kao i ovaj u pripremi, na sličan način regulira pitanje posvajanja, no potrebno je samo da se taj zakon provodi i da se ažuriraju postupci vezani uz svako dijete. Također da se provode kontrole o tome kako se ti postupci brzo rješavaju. Naime, postupci vezani za djecu moraju biti prioritetno rješavani kako na centru za socijalnu skrb, tako i na sudu", naglašava Ćurković Kelava.

Slučajevi kad se automatski mora oduzeti roditeljska skrb, a to se ne radi

Veliki je apsurd, kako nam je rekla, i taj da se u slučajevima kad je neko dijete seksualno zlostavljano od strane roditelja njima automatski ne oduzima roditeljska skrb te dijete ne može na posvajanje.

"U takvim groznim slučajevima uopće ne bi trebalo biti dvojbe treba li se oduzeti roditeljska skrb. Nažalost još uvijek nije u svim dijelovima zemlje slučaj da se zlostavljačima automatski oduzima roditeljska skrb. Sve ovisi od mjesta do mjesta.

Znam da je stručnjacima u centrima za socijalnu skrb i na sudu teško ići u postupak oduzimanja roditeljske skrbi, no treba gledati koliko su već štete nanijeli djetetu. Ako su dijete seksualno zlostavljali, ne bi trebalo biti dvojbe, nego treba odmah ići u oduzimanje", smatra Ćurković Kelava.

U Hrvatskoj lani posvojeno 107 djece

I dok je iz njihovog doma lani posvojeno samo jedno dijete, u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kažu da je u Hrvatskoj lani posvojeno 107 djece. U 2018. godini prema dosadašnjim podacima (do studenog) posvojeno je 99 djece.

"Pravo na život u obitelji jedno je od temeljnih prava djeteta propisano Konvencijom o pravima djece, što ponajprije znači osigurati podršku biološkim obiteljima u svrhu jačanja njihovih roditeljskih kompetencija kako ne bi došlo do izdvajanja djece iz obitelji. Nažalost, unatoč svim uloženim naporima ponekad je ipak potrebno djecu izdvojiti iz biološke obitelji", kažu nam u Ministarstvu.

Trenutno je, navode nam, 170 djece u dobi od 0-18 godina života za koje je, uz ispunjene pravne pretpostavke za posvojenje, u interesu da budu posvojena.

"Nije u interesu posvojenje djeteta smještenog kod srodnika ili drugih djetetu bliskih osoba jer je riječ o trajnom zbrinjavanju djeteta u široj obitelji ili djetetovom okruženju. Djeca od pubertetske dobi na dalje najčešće ne žele biti posvojena, a mlađa braća/sestre se ne žele od njih odvajati. Dijete koje je navršilo dvanaest godina života daje svoj pristanak na posvojenje, a dijete mlađe od navedene dobi izražava svoje mišljenje o mogućnosti da bude posvojeno", stoji u odgovoru Ministarstva za Index.

Navode kako se može posvojiti dijete koje ima ispunjenje pravne pretpostavke za posvojenje i ako je posvojenje u skladu s dobrobiti djeteta. Roditelja će se, dodaju, lišiti prava na roditeljsku skrb, ako su za to ispunjene zakonske pretpostavke, zbog grubog kršenja roditeljske odgovornosti, prava i dužnosti, u Zakonu izričito navedene.

Udomljeno 2151 dijete

"Kad su ispunjene pravne pretpostavke za posvajanje djeteta i u njegovom je interesu da bude posvojeno, kvalitetnom komunikacijom centara za socijalnu skrb i informiranjem potencijalnih posvojitelja o stvarnim mogućnostima posvojenja i karakteristikama djeteta za posvojenje, doprinosi se bržem pronalaženju prikladnih potencijalnih posvojitelja za što veći broj djece. Ministarstvo pruža stručnu podršku centrima za socijalnu skrb radi realizacije što većeg broja posvojenja", ističu u Ministarstvu.

Dodaju kako se i smještajem djece u udomiteljske obitelji djeci i nadalje osigurava pravo na život u obitelji u kojoj će se dijete osjećati sigurno i zaštićeno i u kojoj će razvijati sve svoje potencijale. Na dan 27. studenoga 2018. broj smještene djece u udomiteljskim obiteljima je 2.151.

"Udomiteljstvo je pak oblik skrbi u zamjenskoj obitelji kada se za dijete ne može brinuti njegova biološka obitelj. U pravilu, udomiteljstvo je privremeno - dok se ne poprave prilike u djetetovoj biološkoj obitelji, dok se ne donese odluka o drugom trajnom obliku skrbi (npr. posvojenjem) ili do osamostaljenja djeteta", kažu u Ministarstvu.