"PROŠLOG petka žena koju je muž teško psihički zlostavljao (za fizičko je već bio osuđen), došla je na policiju tražeći zaštitu, a inspektor joj je rekao da je to tako u braku te ju poslao da ode doma s njim porazgovarati jer joj je u poruci napisao da ju voli. Rekao joj je da potpiše zapisnik i ode doma. Niti su nazvali centar za socijalnu skrb, što im zakon nalaže. Ona je tražila da je smjeste s djecom u neku sigurnu kuću. Žena sama, bez podrške obitelji koja je daleko. Telefonom joj dajem upute jer nije u Zagrebu. Do kada ovako?" rekla je Sanja Sarnavka, bivša predsjednica udruge B.a.B.e., koja se niz godina bavi žrtvama obiteljskog nasilja.

Ova izjava neimenovanog inspektora kojeg spominje Sarnavka podsjeća na poznatu izjavu ministrice obitelji Nade Murganić, koja je nakon što je Mara Tomašević povukla optužbe za zlostavljanje protiv supruga Alojza Tomaševića (požeško-slavonskog župana), rekla: "To vam je tako u braku. U tim bračnim, osobnim i obiteljskim odnosima, to je dinamika u koju ne mogu ulaziti. Žena vjerojatno ima svoje razloge. To je obitelj, zaista u to ne bih ulazila."

>>Skandalozna izjava HDZ-ove ministrice o nasilnom županu: "To vam je tako u braku"

Inspektor je poslao kući pa je suprug opet zlostavljao

Sanja Sarnavka je, pak, za spomenutu ženu koja je došla potražiti pomoć na policiju, navela da ju je suprug i jučer zlostavljao, a imaju maloljetnu djecu. Rekla nam je da se od ratifikacije Istanbulske konvencije (Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji) ništa nije promijenilo.

"Nemamo više što mijenjati zakone, već je potrebno da se držimo postojećih. Na terenu sve ovisi o konkretnim ljudima. U nekim sredinama policija i centri za socijalnu skrb fantastično odrađuju posao pa žrtva dobije pomoć, dok u drugim sredinama ne dobije. Ako ne budu sankcionirani oni koji ne odrađuju posao, i dalje ćemo imati situaciju u kojoj se žrtve nasilja šalje natrag doma zlostavljaču", rekla je Sarnavka za Index.

Navodi kako u svakom centru za socijalnu skrb mora biti dežurna osoba koja će žrtvu smjestiti u neku sigurnu kuću, a ne da se žrtvu ostavi na cesti i pošalje da sama ide u bolnicu.

Ističe kako se od žrtve očekuje da zna sve zakone napamet i da podsjeća institucije što su dužne učiniti. O navedenom slučaju ne želi iznositi detalje jer se radi o ženi koja ima maloljetnu djecu, a dolazi iz, kako kaže, izrazito patrijarhalnog i primitivnog dijela Hrvatske.

"I dalje me svaki tjedan zovu žrtve nasilja"

"Iako se više ne bavim direktno žrtvama nasilja, opet me svaki tjedan zove neka žrtva nasilja, ali ovo je sad nakon dugo vremena bio urgentan slučaj. Ova žena nema gdje stanovati, stanovala je s roditeljima nasilnika, potpuno nezaštićena, a majka nasilnika podupire patrijarhat i sudjeluje u zlostavljanju svoje snahe", rekla nam je Sarnavka.

Navodi kako pod hitno treba osnovati 24-satnu telefonsku liniju, na kojoj će raditi educirani ljudi koji imaju sve telefonske brojeve koje žrtva može nazvati i istog trena pokrenuti proces da joj se pomogne.

"Ministrica Murganić je rekla da će postaviti takvu liniju, no ništa se nije dogodilo. I dalje se događa okrutno nasilje, evo prošlog tjedna bi žena na Peščenici bila mrtva da joj građani, među kojima i maloljetnik, nisu pomogli", rekla je Sarnavka.

Podsjetimo, zagrebačka policija je prije nekoliko dana izvijestila o događaju na zagrebačkoj Peščenici u kojem je 39-godišnji muškarac, po dogovoru s 26-godišnjakinjom, došao po njihovu zajedničku djecu. Nakon toga joj je tvrdim predmetom koji se nalazio u vrećici nanio više udaraca po glavi i ubacio je u prtljažnik, no tada su joj u pomoć uskočili prolaznici i žena je uspjela pobjeći.

Ministarstvo Nade Murganić: Poduzimamo brojne mjere za pomoć žrtvama nasilja u obitelji

I dok Sarnavka navodi kako se u praksi vidi da se Istanbulska ne provodi i da žrtve nasilja ne dobivaju potrebnu pomoć, u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Indexu su odgovorili da provode brojne aktivnosti u cilju provedbe mjera usmjerenih pomoći žrtvama nasilja u obitelji.

Navode kako osiguravaju smještaj za žrtve nasilja kontinuiranom financijskom potporom u radu 18 od ukupno 19 skloništa za žrtve nasilja u Hrvatskoj, te da financijski podupiru projekte organizacija civilnog društva koje rade na prevenciji pojave i suzbijanju različitih oblika nasilja u obitelji putem savjetovališta i SOS telefona, što predstavlja izravan doprinos provedbi mjera Nacionalne strategije i Istanbulske konvencije.

"Prema raspoloživim podacima Ministarstva, aktivno 24-satno dežurstvo dostupno je na ukupno 6 SOS telefona u Hrvatskoj, od kojih Ministarstvo financijski podupire rad 5 udruga/domova za žrtve nasilja, u okviru kojih djeluju i SOS telefoni i to Udrugu ženska pomoć sada SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji u Zagrebu, Caritasov dom za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji Sv. Ana u Rijeci, Udrugu za zaštitu obitelji U.Z.O.R., Rijeka, Centar za žene ADELA u Sisku te Sigurnu kuću Vukovarsko-srijemske županije. Osim navedenih SOS telefona, 24-satno dežurstvo osigurava i Crveni križ Varaždinske županije – Tim za krizna stanja", kažu u Ministarstvu.

Izrada novog protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Nadalje, iz Ministarstva navode da provode postupak izrade novog Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji radi usklađivanja s novim zakonskim odredbama.

"U cilju senzibilizacije stručne i šire javnosti o pravima i potrebama žrtava nasilja u obitelji, te ujedno i razvoju svijesti o potrebi preventivnog djelovanja kako bi se nasilje smanjilo na najmanju moguću mjeru, ovo Ministarstvo je 2018. godine uoči Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama - 22. rujna organiziralo panel diskusiju na temu "Unapređenje zaštite žrtava i međuresorne suradnje iz perspektive Ureda Pravobranitelja". S ovog su skupa poslane poruke o neprihvatljivosti nasilničkog ponašanja u obitelji, potrebi osiguravanja koordinirane suradnje svih tijela koja postupaju u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, potrebi daljnje edukacije stručnjaka koji se bave ovom problematikom i drugo", kažu u Ministarstvu.

Dodaju i kako su povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, krajem studenoga prošle godine, ministri nadležni za poslove obitelji i socijalne skrbi, unutarnje poslove, poslove pravosuđa, zdravstva, obrazovanja, uprave te vanjske i europske poslove potpisali Sporazum o međuresornoj suradnji u području sprečavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Sporazum o međuresornoj suradnji

Svrha je ovog Sporazuma, kažu, uspostava timova novog Nacionalnog i novih županijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji s ciljem poduzimanja potrebnih mjera za unaprjeđenje rada nadležnih državnih tijela i organizacija civilnog društva, osiguravanje zajedničke i koordinirane suradnje radi učinkovitog sprečavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te sveobuhvatne zaštite žrtava takvog nasilja, kao i unaprjeđenje rada nadležnih državnih tijela i organizacija civilnog društva kroz provedbu programa zajedničke izobrazbe.

Nastavno na odredbe Sporazuma u tijeku je, dodaju, formiranje novih timova kojima su zadaće koordinirano praćenje, unaprjeđenje, nadziranje i pružanje pomoći svim nadležnim tijelima koja postupaju u slučajevima nasilja u obitelji i nasilja nad ženama kroz sustav timskog djelovanja.

"Nacionalni tim, kojeg čine nadležni ministri potpisnici Sporazuma, glavni državni odvjetnik RH, suci Vrhovnog i Visokog prekršajnog suda te predstavnici organizacija civilnog društva koje pružaju pomoć i zaštitu žrtvama nasilja, prati cjelokupnu provedbu politike sprečavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji na državnoj razini, pruža podršku i pomoć u radu županijskim timovima te sudjeluje u provođenju programa izobrazbe članova i zamjenika članova županijskih timova", ističu u Ministarstvu.

Planiraju educirati županijske timove za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama

Zadaća županijskih timova, koje čine djelatnici centara za socijalnu skrb i njihovih podružnica – obiteljskih centara, policije, zdravstvenih ustanova, pravosudnih tijela, ureda u Gradu Zagrebu i županijama nadležnih za obrazovanje, te predstavnici organizacija civilnog društva koje se aktivno bave pružanjem pomoći i podrške žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji je, kažu, rješavanje konkretnih slučajeva nasilja u obitelji, nasilja nad ženama i djecom i svih drugih slučajeva u kojima je potrebno poduzimanje mjera obiteljsko pravne zaštite, tako da iznalaze rješenja za kvalitetno, brzo i učinkovito postupanje te rješavanje konkretnih problema, kao i da svojim aktivnostima pridonose prevenciji pojave novih slučajeva nasilja.

Ističu kako u narednom razdoblju planiraju niz aktivnosti, poput provođenja programa izobrazbe članova/ica županijskih timova kojem je svrha unaprjeđenje specifičnih znanja i vještina potrebnih za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te suradnja nadležnih državnih tijela i organizacija civilnog društva u lokalnoj zajednici koji postupaju u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Izobrazba će, tvrde, biti usmjerena na dosljednu provedbu međunarodnih dokumenata usmjerenih zaštiti od nasilja, poglavito Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i zakonodavnog okvira zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Republike Hrvatske, kao i usvajanje standardnih operativnih postupaka u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

"Zaključno ističemo da su za provedbu zadanih mjera Nacionalne strategije i Istanbulske konvencije, osim ovog Ministarstva, zadužena su i druga nadležna državna tijela i organizacije civilnog društva te se poduzimanje mjera u ovom području treba gledati na razini države kao i lokalnoj i regionalnoj razini budući da su sva tijela odgovorna za poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti", stoji u odgovoru Ministarstva Indexu.