ZNANSTVENICI su pomoću elektrokardiografa pričvršćenog na tijelu plavetnog kita uspjeli prvi put u povijesti izmjeriti brzinu otkucaja srca najvećeg stvorenja na svijetu.

Ustanovili su da plavetni kit, koji može doseći dužinu od 30 metara i biti težak čak 200 tona, smanjuje tijekom zarona i potrage za hranom brzinu aktivnosti srca na samo nekoliko otkucaja u minuti.

Najmanji broj zabilježenih otkucaja tijekom zarona bio je dva, a najveći je bio nakon što se sisavac vratio na površinu oceana kako bi udisao zrak - 37 otkucaja u minuti, piše Reuters.

Što je životinja veća, to je brzina otkucaja srca niža

"Plavetni kit najveća je životinja svih vremena i fascinira biologe već dulji niz godina", rekao je biolog Jeremy Goldbogen sa sveučilišta Stanford.

Općenito govoreći, što je životinja veća, to je brzina otkucaja srca niža. Tako se minimizira količina posla koje srce obavlja tijekom distribucije krvi po tijelu. Kod ljudi, srce u stanju mirovanja kuca u rasponu od oko 60 do 100 otkucaja u minuti, a tijekom napora ili vježbanja i oko 200 otkucaja u minuti. Najmanji sisavci, rovke, imaju i više od tisuću otkucaja u minuti.

Znanstvenici su prikupili oko devet sati podataka, a elektrokardiograf su pričvrstili na odraslog mužjaka dugog oko 22 metra koji se nalazio u zaljevu Monterey, pokraj obale Kalifornije.

Hrane se sitnim plijenom

Kitovi usani, poput plavetnih kitova, unatoč golemoj veličini hrane se sitnim plijenom. U ustima filtriraju goleme količine vode i izdvajaju plijen poput planktonskih rakova i drugih zooplanktona.

Tijekom zarona u potrazi za hranom kit je imao izrazito nizak broj otkucaja srca; obično od četiri do osam otkucaja u minuti, a ponekad samo dva. Nakon što je ponovno došao na površinu, brzina otkucaja mu se povećala na 25 do 37 otkucaja u minuti.