PREMA najnovijim istraživanjima, smrznuti patuljasti planet Pluton vjerojatno je na početku bio vrući svijet s ogromnim podzemnim oceanom tekuće vode u kojem se možda razvijao biološki život.

Do sada se na Pluton gledalo kao na ogromnu gromadu leda koja je zbog svoje velike udaljenosti od Sunca zaštićena od njegovog zračenja. No novi dokazi ukazuju na to da je to svemirsko tijelo nekada imalo tekući ocean - koji se još uvijek možda nalazi ispod njegove smrznute površine, piše Futurism.

"Čak i u ovom hladnom okruženju, tako daleko od Sunca, ovi svjetovi mogli su se formirati kao vrući i s tekućim oceanima“, rekao je Carver Bierson sa Sveučilišta UC Santa Cruza, voditelj studije.

"Već dugo vremena znanstvenici promišljali toplinsku evoluciju Plutona i mogućnost opstanka njegovog oceana do današnjih dana. Sada, kada imamo slike površine Plutona koje je zabilježila NASA-ina letjelica New Horizons, možemo usporediti to što smo snimili s predviđanjima različitih modela toplinske evolucije“, kazao je koautor istraživanja, planetarni znanstvenik Francis Nimmo sa Sveučilišta UC Santa Cruz.

Hladna i topla evolucija

Modeli su pokazali da bi površina Plutona u slučaju "hladne evolucije", odnosno da se od samih početaka radilo o hladnom svemirskom tijelu, izgledala sasvim drugačije nego u slučaju "tople evolucije".

"Da je na početku formiran kao hladno tijelo u čijoj se unutrašnjosti topio led, Pluton bi se smanjio, a na njegovoj površini trebali bismo vidjeti karakteristične tragove kompresije. No da je prvotno bio vruć, ekspandirao bi se nakon zamrzavanja oceana i trebali bismo vidjeti tragove proširenja na njegovoj površini“, objasnio je Bierson.

"Na površini Plutona vidimo mnogo dokaza širenja, ali ne vidimo nikakve tragove kompresije pa opažanja ukazuju na to da je Pluton na početku imao ocean“, dodao je.

Ocean na Plutonu

Je li Pluton ostao dovoljno topao i zadržao tekući ocean, sasvim je drugo pitanje.

"Sam način formiranja Plutona ključan je za razvoj njegove toplinske evolucije. Ako je nastajao jako polako, vrući materijal na površini ispustio je svu svoju energiju u svemir. Ali ako se formirao dovoljno brzo, mogao je u svojoj unutrašnjosti zadržati dio topline“, rekao je Nimmo.

"Ako mu je za formaciju trebalo manje od 30.000 godina, Pluton je mogao imati vruć početak.  Ako su mu za formiranje bili potrebni milijuni godina, vrući početak bio bi gotovo nemoguć“, dodao je.

Istraživanje naziva Evidence for a hot start and early ocean formation on Pluto objavljeno je u ponedjeljak u časopisu Nature Geoscience.