POZNATA hrvatska pseudoznanstvenica i antivakserica Helena Begenišić Schlachter u svojem je reklamiranju nadriliječničkog biznisa posljednjih dana napravila pravi kvantni skok – proglasila se magistrom i doktoricom prirodne medicine.

Naime, Begenišić Schlachter je 9. travnja otvorila Facebook grupu Effatha koja je do sada okupila oko 16.400 članova, a na njezinoj naslovnici piše da grupa pripada prirodnoj medicini te da ju vodi dr. mag. prirod. med. Helena Begenišić Schlachter.

Magisterij i doktorat dobila od udruge

U toj grupi naša nadriliječnica, koja promovira sredstvo slično industrijskom izbjeljivaču (koje se ne može naći u prirodi i na koje naša medicinska agencija HALMED upozorava kao na opasno) za sve moguće i nemoguće bolesti od autizma, preko covida-19 do raka, hvali se diplomama koje bi trebale dokazati da je magistra i doktorica prirodne medicine (dolje). Certifikate je dobila od Udruženja prirodne medicine (HUPM).

Ona pritom priznaje da njezini certifikati ne vrijede ništa u službenoj medicini. To potvrđuje statusom u kojem se odriče odgovornosti (skrinšot dolje), međutim, istovremeno pokušava relativizirati svoju poziciju dr. mag. prirod. med. tvrdnjom da se i službeni liječnici odriču odgovornosti. Drugim riječima – mi smo jednaki, a na vama je da sami, na vlastitu odgovornost izaberete između moje prirodne medicine i njihove konvencionalne, neprirodne.

No, u stvarnosti ni jedna ni druga tvrdnja nemaju veze sa stvarnošću i hrvatskim zakonodavstvom - i ona i pravi liječnici snose odgovornost za rezultate svojeg liječenja i mogu biti kažnjeni ako svojim postupcima ugroze zdravlje pacijenata.

Štoviše, Begenišić Schlachter bi mogla biti kažnjena zbog toga što se predstavlja titulom koju joj ne bi smjela izdavati neka udruga građana koja se bavi nepriznatim tretmanima. Naime, ona na taj način stječe poziciju medicinskog autoriteta za koju nema nikakve ozbiljne kvalifikacije.

Ovdje, nažalost, ključni problem nije samo Begenišić Schlachter, već sustav koji nije dovoljno uređen da stvari budu svima jasne, a nema ni mehanizme da u djelo provede ono što jest uređeno zakonima.

Nadriliječništvo i lažne diplome su zabranjeni zakonima

Krenimo redom kroz šumu zakona.

U hrvatskom zakonodavstvu neki oblici lažnog liječenja i lažnog predstavljanja su regulirani i kažnjivi.

Primjerice, prema Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju čl. 4., akademski naziv magistar stječe se završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija u trajanju od najmanje 5 godina, čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova.

Prema članku 11. istog zakona, popis stručnih naziva i njihovih kratica zajednički utvrđuju Rektorski zbor i Vijeće veleučilišta i visokih škola.

U članku 12 piše pak da se akademski i stručni nazivi i akademski stupanj unose u potvrdu, svjedodžbu i diplomu o završenom studiju te u dopunsku ispravu o studiju.

Begenišić Schlachter nema ništa od navedenog. Eventualno je završila neki tečajčić u udruzi građana osnovanoj 2019. koja nije ovlaštena ni za što u službenoj medicini, a osobito ne za izdavanje magistarskih ili doktorskih diploma. Štoviše, titula dr. mag. prirodne medicine uopće ne postoji na popisu službenih titula koje se priznaju u obrazovnom i medicinskom sustavu. Sličnu udrugu mogu osnovati svi građani neovisno o znanstvenim kompetencijama. Kada bi ljudi medicinsko obrazovanje mogli stjecati po raznoraznim udrugama i kada bi medicinske studije mogli voditi razni terapeuti s titulama stečenim po raznim udrugama, onda bi visokoškolski sustav bio suvišan. Studenti bi, poput Begenišić Schlachter mogli završavati razne tečajeve u trajanju od po nekoliko mjeseci, a ne bi morali trošiti godine i desetljeća na školovanje i usavršavanje na vrlo zahtjevnim sveučilišnim studijima koji su ovlašteni za izdavanje titula mag. i dr.

Nadalje, prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju čl. 47., sveučilišne studije kojima se stječu titule mag. i dr. organiziraju i izvode sveučilišta, fakulteti i umjetničke akademije (privatna ili javna) kao ustanove. Za obavljanje takvih djelatnosti potrebno je ispuniti brojne visoke standarde i na temelju njih ishoditi dopusnice za provođenje određenih studija koje trebaju voditi kvalificirani visokoobrazovani nastavnici.

Udruga građana nije ništa od navedenog i nema ništa od navedenog. Ona samo ima pravo organizirati edukativne radionice, seminare i tečajeve. Pritom je zanimljivo da jedna druga udruga, Hrvatsko udruženje za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu (HUPED), koja sebe naziva krovnom organizacijom za područje nekonvencionalne medicine u Hrvatskoj, na svojoj stranici navodi da je u "Pravilniku o stručnom usavršavanju terapeuta i iscjelitelja te dodjeli stručnih priznanja definiran niz pojmova, stupnjeva te postupaka kako se postaje iscjelitelj, terapeut pa i doktor iscjeliteljsko-terapeutske struke". Naravno, Pravilnik nije kreacija hrvatskih medicinskih ili obrazovnih institucija, već je njihova kreacija, eventualno po uzoru na nešto slično u nekoj slično neuređenoj zemlji kao što je Hrvatska.

To na svojoj stranici priznaje čak i udruga HUPM, od koje je Begenišić Schlachter dobila titule, kada kaže:

"Potvrdnice i certifikati u Republici Hrvatskoj nemaju pravni učinak upisivanja u radnu knjižicu."

Liječenje bez propisane stručne spreme je kažnjivo

Štoviše, u Kaznenom zakonu čl. 184. piše da će se kazniti osoba koja se bez propisane stručne spreme bavi liječenjem ili pružanjem druge medicinske pomoći.

No, Begenišić Schlachter svoje sljedbenike uspijeva dobiti na jeftine trikove. Ona ističe da područje kojim se ona bavi ne spada pod 'zapadnu medicinu', što je čista besmislica. Naime, konvencionalna medicina prakticira se u cijelom svijetu, i na zapadu i na istoku i na sjeveru i na jugu, i jedina je koja je univerzalno službeno priznata. S druge strane, alternativno liječenje, iscjeljivanje i slična nadriliječništva nisu nekakva 'istočna medicina'; oni su podjednako istočnjačka kao i zapadnjačka kreacija. I njih ima posvuda, no, za razliku od prave medicine, znanost i zakonodavstva posvuda ih osporavaju – u većoj ili manjoj mjeri. Primjer je homeopatija koja je nastala u Njemačkoj 1790-ih. Dugo vremena bila je popularna u Europi i u svijetu, međutim, posljednjih godina gubi bitku sa sve rigoroznijim znanstvenim standardima jer istraživanja iznova i iznova potvrđuju da nema učinka. U Velikoj Britaniji, u kojoj su članovi kraljevske obitelji, osobito Princ Charles, bili simpatizeri homeopatije, Komisija za znanost i tehnologiju Donjeg doma britanskog Parlamenta 2010. je objavila da homeopatski pripravci nemaju učinak veći od lažnog lijeka placeba. Britanski zdravstveni sustav odlučio je 2017. prestati financirati homeopatsko liječenje uz obrazloženje da nedostatak učinkovitosti takvog liječenja ne opravdava troškove. Zbog toga kompanije koje proizvode homeopatske pripravke danas u mnogim zemljama na deklaracijama više ne smiju oglašavati da se radi o lijekovima. U Hrvatskoj su pri HALMED-u kao lijekovi donedavno bila registrirana još samo tri homeopatska pripravka. No nakon što im je istekla licenca, zbog nedostatka dokaza da djeluju, danas više niti jedan nije registriran kao lijek.

Unatoč znanstvenim dokazima koji razotkrivaju neučinkovitost raznih alternativnih pripravaka i terapija, njihova proizvodnja i dalje je golem biznis koji iz godine u godinu raste. Prema Grand View Researchu, globalno tržište komplementarne i alternativne medicine u 2021. procijenjeno je na oko 100 milijardi dolara, a očekuje se da će do 2028. narasti na 404 milijarde.

Štoviše, iskustva pokazuju da se danas lakše silno obogatiti na antivakcinalizmu, iscjeljivanju, duhovnom liječenju i drugim nadriliječničkim tretmanima nego na službenoj medicinskoj karijeri. Brojni gurui alternative i antivakcinalizma poput Andrewa Wakefielda vlasnici su raskošnih jahti i vila, kakve si konvencionalni liječnici uglavnom ne mogu priuštiti.

Postoje doktori, doktori i doktori  

Prof. dr. sc. Livia Puljak, stvarna doktorica medicine koja vodi Centar za medicinu utemeljenu na dokazima pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu, komentirala nam je problem predstavljanja nepostojećim obrazovnim kvalifikacijama:

"U svijetu alternativne medicine brojni se nadriliječnici predstavljaju kao doktori nečega, jer riječ doktor povezujemo s liječnicima i nečim legitimnim."

"Međutim, kada se netko predstavi kao doktor, važno je provjeriti što to točno znači, odnosno je li to zaista doktor medicine kako bi se odmah pomislilo, ili je možda doktor znanosti, što je isto legitimna akademska kvalifikacija – ali nije nužno liječnik, ili pak titula doktora dolazi iz neke sumnjive ustanove koja izdaje certifikate ljudima koji se lažno žele predstavljati kao doktori", tumači naša nagrađivana znanstvenica.

I mrtva mačka dobila certifikat

Kao ilustraciju kako se stvari rješavaju u nešto uređenijim zemljama po tom pitanju, predstavila je dvije zanimljive priče iz Velike Britanije.

"Poznati slučaj raskrinkavanja jedne takve lažne doktorice opisao je poznati stručnjak, autor više znanstvenih bestselera dr. Ben Goldacre u svojoj knjizi Loša znanost, u kojoj opisuje Gillian McKeith koja se u Velikoj Britaniji predstavljala i kao doktorica i kao doktorica znanosti. Goldacre je otkrio informacije prema kojima njena titula doktorice znanosti dolazi iz ustanove koja se zove Clayton College of Natural Health. Riječ je o ustanovi koja nema akademsku akreditaciju, dakle koja nije ovlaštena za dodjelu legitimnih titula, koja zainteresiranima nudi dopisne tečajeve, a usput na svojoj mrežnoj stranici prodaje i razne vitaminske pilule. Magisterij McKeith potječe iz iste opskurne ustanove. U životopisu koji je objavila na Internetu McKeith je opisala da je stekla doktorat na American College of Nutrition. Nakon što je Goldacre ukazao na tu činjenicu, predstavnik njene tvrtke izjavio je kako je riječ o pogrešnoj informaciji koju je objavio znanstvenik iz Španjolske. Međutim, Goldacre navodi kako je istu tvrdnju o podrijetlu svojeg doktorata McKeith sama objavila u jednoj od svojih knjiga. Temeljem tih tvrdnji, jedan je čitatelj McKeith prijavio britanskoj agenciji koja regulira standarde u oglašavanju (Advertising Standards Authority), koja je dala mišljenje da McKeith lažno oglašava svoje obrazovanje, nakon čega je McKeith pristala da se u svojim oglasima više neće nazivati doktoricom. Jedna od stvari kojima se McKeith hvalila jest također profesionalno članstvo u Američkoj udruzi nutricionističkih konzultanata (American Association of Nutritional Consultants), što je Goldacre također razotkrio i ismijao na vrlo simpatičan način – za 60 američkih dolara od te je ustanove kupio isti certifikat o profesionalnom članstvu za svoju mrtvu mačku Hettie, koju je prijavio pod imenom Henrietta Beecham (slika dolje)", poentirala je Puljak.

Naša profesorica kaže da je veliki problem u tome što se građani danas bombardiraju oglasima i porukama nadriliječnika na svim mogućim medijskim kanalima.

"Reklamiraju se usluge i proizvodi koji će navodno brzo i lako riješiti sve naše zdravstvene i estetske probleme, a za koje nema temelja u medicinskim istraživanjima. Nažalost, građani su potpuno nezaštićeni u tom smislu jer se lažna predstavljanja i neutemeljeni oglasi ne sankcioniraju", nezadovoljna je naša sugovornica, koja povremeno piše za Index Lab.

Zašto se lažne diplome ne zabrane?

Dakle, u ovoj priči sve je jasno. Osim jedne stvari, a to je pitanje zašto niti jedna od službenih institucija ništa ne poduzima kada je očigledno da takve udruge krše hrvatske zakone.

Obratili smo se stoga Ministarstvu zdravstva u želji da nam razjasni kako i zašto je to moguće, međutim do dovršetka ovog teksta nismo dobili nikakve odgovore.  

Umjesto ministarstva, na pitanja nam je odgovorila predsjednica Ljekarničke komore mag. Ana Soldo.

"Teško je zabraniti izdavanje potvrda i diploma za određena postignuća bilo kojoj udruzi građana", kaže Soldo.

No, smatra da je još puno veći problem to što se naši građani odlučuju koristiti usluge nadriliječnika te što kupuju proizvode koji nude čudotvorna rješenja i pri tome ne štede ni novac ni svoje povjerenje.

"To je meni osobno jako zanimljiva društvena pojava jer imam osjećaj da nismo svjesni koliko je u Hrvatskoj to postalo veliki biznis i koliko veliki broj ljudi koristi te usluge. Društvene mreže doprinijele su lakoj i poprilično jeftinoj promociji 'čudotvornih' zdravstvenih usluga koje konvencionalna medicina navodno nije sposobna izliječiti", ističe naša prava magistra.

Zašto nitko ništa ne poduzima?

Soldo nam je pokušala objasniti i zašto se po tom pitanju ništa ne zbiva.

"MIZ trenutno nema mehanizme za kontrolu promocije lažnih zdravstvenih usluga jer je u njihovoj ingerenciji zdravstveni sustav kojem takvi ljudi ne pripadaju. Može reagirati na dodatke prehrani koji se nalaze u prometu u Hrvatskoj, a nisu prošli proces registracije i provjere kakvoće i sastava, može provesti inspekcijske nadzore i isključiti ih s tržišta, no prema našem iskustvu, to se rijetko događa", tumači.

"Hrvatska ljekarnička komora više je puta upozoravala i Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo unutarnjih poslova, no, nažalost, nikada nismo dobili odgovor.

Edukacija stanovništva dobar je put za preveniranje lažnih oblika liječenja bez obzira radi li se o uslugama ili proizvodima i tu je uloga ministarstva ključna", poručila je Soldo.

Drugim riječima, problem nije toliko u zakonodavstvu, nego u njegovoj primjeni i u obrazovanju stanovništva.

Treba naučiti koristiti relevantne informacije

Na Internetu je danas moguće pronaći sve i svašta – on je istovremeno najveća knjižnica ljudskog znanja i najveća kolekcija gluposti i prijevara u povijesti. U tom smislu za sada je još uvijek odgovornost za pronalaženje relevantnih informacija u najvećoj mjeri na svakome osobno, unatoč tome što neki pružatelji obrazovnih usluga poput Wikipedije, ali i društvenih mreža poput Twittera, YouTubea i Facebooka nastoje smanjiti štete koje nastaju objavljivanjem lažnih vijesti. Za ilustraciju, Facebook je u nekoliko navrata zatvorio Detox grupe koje je pokretala Begenišić Schlachter. No, kada bi joj zatvorio jednu, ona bi otvorila drugu koja bi vrlo brzo okupila veliku sljedbu.

Puljak svim čitateljima koje zanima ozbiljna medicina utemeljena na dokazima preporučuje da pročitaju besplatnu knjigu "Gdje su dokazi?" (na ovoj poveznici). Također preporučuje da prate objave i postavljaju pitanja na stranici hrvatskog ogranka svjetske neprofitne organizacije Cochrane na Facebooku koja se sustavno bavi istraživanjima medicinskih studija, lijekova i tretmana, a koja se financira na takav način da nije pod utjecajem nikakvih poslovnih lobija, uključujući i farmaceutske i alternativne.