UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenskij uputio je dosad najsnažniji apel za pregovore s Vladimirom Putinom o prekidu vatre, ali uporni ruski predsjednik dao je nemilosrdan odgovor pojačavajući zločine nad civilima. Zelenskij je u nedjelju za CNN rekao da je spreman razgovarati s Putinom u bilo kojem trenutku.

Njegova ponuda dolazi više od tri tjedna nakon početka rata, koji kao da ulazi u novu, više pozicijsku fazu na bojnom polju. Iako se to smatra izvanrednim vojnim uspjehom za slabiju Ukrajinu, njezine gradove i građane učinit će još ranjivijim na brutalna ruska bombardiranja, piše CNN u analizi.

"Ovo je zastoj, ali krvavi zastoj. Nedvojbeno je to bitka iscrpljivanja", rekao je bivši ravnatelj CIA-e David Petraeus, umirovljeni general koji je služio u Iraku i Afganistanu.

Rusi se ukopavaju oko Kijeva

Ruske postrojbe ukopavaju se oko Kijeva i tako pojačavaju sumnje u sposobnost zauzimanja glavnog ukrajinskog grada. Oštre bitke vode se na jugu, gdje Rusi traže pristup Crnom moru u gradovima Mariupolju i Odesi, te na istoku zemlje. Rusi su navodno imali teške gubitke i ostali su bez niza viših časnika. A Kremlj sve više pribjegava ubojitim napadima raketama i topništvom, pa čak i hipersoničnim oružjem nakon što su se početna očekivanja o blitzkriegu rasplinula.

U posljednjem ispadu u nedjelju ruske bombe pale su na umjetničku školu u opkoljenom Mariupolju, gdje se 400 ljudi skrivalo u skloništu, objavili su gradski dužnosnici. I vlada u Kijevu i gradske vlasti Mariupolja glatko su odbacile uvjete ruskog ultimatuma da se grad preda do ponedjeljka ujutro. Stotine tisuća ljudi zarobljene su u gradu, a postoje zastrašujući izvještaji o manjku hrane i vode i očajnim uvjetima. Neki stručnjaci strahuju da je to mračna naznaka sudbine koja bi mogla pogoditi Kijev.

Čini se da su napadi na civile namjerni pokušaji Moskve da slomi izuzetan moral i otpor Ukrajine i da bombama razbije neovisnu, suverenu naciju, za koju Putin kaže da nema pravo na postojanje, u komadiće kako bi srušila njezine snove o pridruživanju Zapadu.

I dalje postoji zabrinutost da se sukob može proširiti

Zapadne vlade odgovorile su slanjem protutenkovskih i protuzračnih projektila u Ukrajinu u sadašnjem prikrivenom ratu s Rusijom, što bi se prije samo nekoliko tjedana činilo nevjerojatnom perspektivom. I dalje postoji akutna zabrinutost da bi se sukob mogao preliti u širi požar između SAD-a i Rusije - najvećih svjetskih nuklearnih sila.

Ovo je napeta situacija koja će dočekati Joea Bidena kada ovog tjedna krene na najkritičnije putovanje jednog američkog predsjednika u Europu u mnogo godina, iako s ograničenim očekivanjima od napretka u diplomatskim naporima za okončanje rata.
Uoči Bidenove misije pojavljuju se neki detalji o potencijalnim parametrima pregovora s ciljem postizanja primirja. Zelenskij želi neposredne razgovore s ruskim liderom kako bi riješili sukob.

Zelenskij spominje treći svjetski rat

"Spreman sam za pregovore s njim. Bio sam spreman posljednje dvije godine. I mislim da bez pregovora ne možemo završiti ovaj rat. Mislim da moramo iskoristiti bilo koji format, svaku šansu i mogućnost pregovora i razgovora s Putinom. Ali ako ti pokušaji ne uspiju, to bi značilo da je ovo treći svjetski rat", rekao je Zelenskij za CNN.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, čija je zemlja članica NATO-a koja također ima prijateljske veze s Moskvom, ponudio je ugostiti Zelenskog i Putina kako bi olakšao pregovore o okončanju rata. Ali svi međunarodni diplomatski potezi do sada nisu uspjeli postići ni manji napredak kod Putina.

Raširen je skepticizam da ruski moćnik, iza kojeg je povijest izazivanja smrtonosnog pokolja civila u Siriji i Čečeniji, uopće namjerava razgovarati o miru. Iako postoji jak argument da je Putin loše izračunao i donio stratešku i gospodarsku katastrofu Rusiji, postoji i scenarij u kojem nastavak rata ima smisla u njegovom idiosinkratičnom svjetonazoru.

Još nema znakova da su sankcije promijenile ruske izračune

Još nema znakova da su sankcije i veliki ruski gubici promijenili njegove izračune. I uništavanje cijelih ukrajinskih gradova grubom silom, ratovanje u stilu sredine 20. stoljeća i kažnjavanje vlastitih ljudi snažna su demonstracija njegove netolerancije prema širenju NATO-a, bloka kojem se Ukrajina nekad nadala pridružiti.

Ogroman egzodus izbjeglica u zapadnu Europu u međuvremenu će izvršiti pritisak na demokracije koje želi destabilizirati i ugroziti jedan od najvećih povijesnih američkih vanjskopolitičkih trijumfa - slobodnu, sigurnu i mirnu Europu gotovo 80 godina nakon Drugog svjetskog rata.

A ako dođe do novog hladnog rata sa Zapadom, pokrenutog Putinovom zastrašujućom retorikom o nuklearnom oružju, on bi oživio razdoblje kad bi Moskva imala globalnu moć i držala suparnike kao taoce svojim prijetnjama eskalacijom.

Također, nade u neposredan napredak u pregovorima poljuljali su izvanredni nacionalni i geopolitički pomaci uzrokovani najvećom kopnenom ratnom operacijom u Europi od 40-ih godina. Putin je opravdao rat izokrenutom verzijom povijesti upozoravajući da Ukrajina - jedna od osnivačica Sovjetskog Saveza - nema pravo na svoj suverenitet ili neovisnost te da su Ukrajinci kulturno i etnički Rusi.

Putin jako puno uložio u napad

No osjećaj ukrajinske nacionalnosti i poistovjećivanje s Europljanima osnaženi su izvanrednim pokazivanjem jedinstva i otpora među civilima i ogromnim naporima EU da podrži Kijev i milijune izbjeglica. Kao rezultat toga, Zelenskom bi bilo teško prihvatiti bilo kakva rješenja koja uključuju odvajanje Ukrajine od Zapada, pogotovo nakon što je toliko civila ubijeno u borbi nacije za život.

Putin je u invaziju uložio cjelokupno rusko gospodarstvo pogođeno sankcijama i njegov nacionalni i međunarodni kredibilitet ne može si dopustiti da ga se smatra gubitnikom. To znači da će tražiti mnogo u svim pregovorima o prekidu vatre, ako na kraju uopće odluči da je spreman za diplomaciju.

U širem strateškom smislu, Zapadu treba da se Putina percipira kao gubitnika sukoba, jer nastoji obeshrabriti daljnji ruski avanturizam, posebice prema državama NATO-a, što bi moglo izazvati katastrofalan sukob između Moskve i Zapada koji bi mogao eskalirati u nuklearni rat.

"Putin ne smije pobijediti u ovom ratu", rekla je za CNN estonska premijerka Kaja Kallas, koja će nazočiti summitu NATO-a ovog tjedna u Bruxellesu zajedno s Bidenom.

Kallas je rekla da bi se strategija NATO-a trebala usredotočiti na to da svaka članica ojača svoju obranu i izolira Rusiju na svim političkim razinama.

Putin Erdoganu rekao svoje zahtjeve

Kao i široka strateška pitanja zbog kojih je prekid vatre kratkoročno nedostižna perspektiva, zamršeni detalji diplomacije naglašavaju jaz između Rusije i Ukrajine nakon višestrukih rundi neuvjerljivih razgovora između njihovih izaslanstava.

Prema glasnogovorniku turskog predsjednika Ibrahimu Kalinu, Putin je iznio svoje zahtjeve za prekid vatre s Ukrajinom u razgovoru s Erdoganom u četvrtak.

"Zelenskij je spreman za pregovore. Putin, s druge strane, smatra da pozicije još nisu dovoljno blizu za razgovore na razini vodstva", rekao je Kalin u intervjuu za turski Hurriyet.

Putin bi od Ukrajine zahtijevao da proglasi neutralnost, da se odrekne članstva u NATO-u te da se razoruža i proglasi neutralnost na temelju austrijskog modela, što je Kijev već odbacio kao nerealnu mogućnost, ističe Kalin. Jedan europski diplomat, međutim, rekao je prošli tjedan za CNN da okvir neutralnosti u austrijskom stilu nije mrtav.

Lažne optužbe

Putin također želi "denacifikaciju" Ukrajine, dodao je Kalin. Usporedba kijevske vlade s nacistima nije samo lažna optužba, ona implicira da Zelenskij i njegovi ministri moraju odstupiti u korist vlade prihvatljive Moskvi kako bi zavladao mir. To je uvjet koji će Ukrajina teško prihvatiti i to bi učinkovito okončalo demokraciju za koju se sada bori.

Zelenskij je već napravio jedan očiti ustupak Rusiji rekavši da će se Ukrajina odreći članstva u NATO-u. Pozvao je na potpuno rusko povlačenje iz svoje zemlje i zatražio zapadna sigurnosna jamstva kako bi se izbjegao budući upad. No to je plan koji bi mogao biti u suprotnosti sa željom Rusije da očisti Ukrajinu od zapadnog utjecaja.

A status proruskih separatističkih područja u istočnoj Ukrajini, uključujući Krim koji je prethodno zauzela Moskva, vjerojatno će biti teško pitanje koje bi godinama moglo čekati rješenje.

Također, postoji duboka skepsa da je Rusija iskrena u okončanju rata ili da joj se može vjerovati da će ispuniti uvjete bilo kojeg sporazuma. Radna pretpostavka na Zapadu je da će Putin nastojati kontrolirati Ukrajinu na ovaj ili onaj način u budućnosti, tvrde neki diplomati za CNN.

"Vidjeli smo laži, laži i još laži", rekao je jedan europski diplomat. Drugi je dodao: "Jednostavno nismo sigurni možemo li vjerovati Rusima da će održati svoju riječ kad kažu da će poštovati ukrajinsku neutralnost."