AKO IZ PRVE ruke želite doživjeti utjecaj klimatskih promjena, trebate otići na Es Trenc, jednu od najljepših plaža Mallorce. Tamošnji masivni betonski bunkeri, koje je nekoć sagradio tadašnji španjolski diktator Francisco Franco, izvorno su bili skriveni među pješčanim dinama. Danas su te građevine postale trn u oku jer je porast razine mora "progutao" dijelove plaže i radikalno izmijenio obalni krajolik.

Znanstvenici su izračunali da sada ima 40 metara manje plaže Es Trenc nego ranije. Ako se globalno zatopljenje nastavi, što se i predviđa, još mnogo plaža na Mallorci moglo bi nestati u moru, piše DW.

"Svjedočimo velikom gubitku zemljišta u mediteranskoj regiji", rekao je Thomas Dworak, koji je koordinirao studiju Savezne agencije za okoliš o učincima globalnog zatopljenja na turizam.

Rekordan broj posjetitelja, sve manje plaža

Ovo je vrlo zabrinjavajuća situacija za otoke poput Mallorce, koji su popularni među turistima upravo zbog svojih prostranih plaža. No za sada se ništa od toga ne odražava na broj posjetitelja. Baš suprotno. Mallorca ovog ljeta bilježi rekordan broj gostiju.

"Za sada nema dokaza da turisti mijenjaju svoja odredišta zbog klimatskih promjena. Iako su upozorenja o posljedicama klimatskih promjena za turističku industriju u porastu već duži niz godina, napravljeno je samo nekoliko studija koje su pokazale konkretne učinke", rekao je Dworak.

"Mnogi Europljani su robovi svojih navika. Netko tko je proteklih 20 godina bio na odmoru u Italiji nastavit će ići tamo", dodao je.

Izgleda da na turiste nisu utjecale ni prirodne katastrofe, poput urušavanja ledenjaka u talijanskim Dolomitima početkom srpnja, prilikom čega je život izgubilo 11 ljudi.

"Ako poplave ili lavine postanu učestala pojava na istim lokacijama, to će na kraju utjecati na turizam u toj regiji. No do sada se tako nešto događalo na različitim područjima", rekla je stručnjakinja za turizam Dagmar Lund-Durlacher sa Sveučilišta Modul u Beču.

"Ljudi su svjesni opasnosti, ali je ne povezuju s određenom regijom. Karibi su, primjerice, iznimka. U rujnu 2019. tropska oluja Dorian pogodila je Bahame, uzrokujući ogromna razaranja zbog kojih je turistički sektor pao na koljena", dodala je.

Iznimke postaju i skijališta u onim regijama koje imaju sve manje snijega.

"Ovdje se najbolje vidi veza između klimatskih promjena i turizma. Ako na skijalištu ima malo ili nema uopće snijega nekoliko godina zaredom, ljubitelji skijanja će se početi držati podalje", rekao je Dworak.

Vrijeme za prilagodbu turističke ponude?

Plaže koje nestaju, sve češće oluje, poplave, ali i nedostatak snijega samo su neke od posljedica globalnog zatopljenja koje će se sigurno odraziti na turističku industriju. Suše i toplinski valovi također će odvratiti turiste od posjeta pogođenim regijama.

Još 2008. je Svjetska turistička organizacija (UNWTO) upozorila na to koliko je turistička industrija podložna klimatskim promjenama. Šumski požari, nove zarazne bolesti, gubitak bioraznolikosti, pošast meduza zbog zagrijavanja oceana - samo su neki od aspekata globalnog zatopljenja koje bi u budućnosti moglo predstavljati velike probleme za popularna turistička odredišta. Hladnije regije na sjeveru stoga će vjerojatno početi dobivati više turista.

"Vjerojatno već sada određeni broj turista izbjegava Mediteran tijekom ljeta zbog velikih vrućina. Iako za sada samo mali broj njih izbjegava regije južne Europe, popularna turistička odredišta trebala bi početi razmišljati o prilagodbi klimatskim promjenama", rekla je Lund-Durlacher.

"Prije ili kasnije morat će nešto napraviti jer će se turisti početi držati dalje od tih područja", dodala je.

Trenutno ne postoji neki jedinstveni plan prilagodbe globalnom zatopljenju. Svako turističko odredište treba poduzeti mjere specifične za regiju. Primjerice, neki afrički nacionalni parkovi bore se sa šumskim požarima, dok dijelovima Grčke prijeti nestašica vode. Na Syltu, popularnom njemačkom otoku u Sjevernom moru, dolazi do erodiranja plaža.

Sve to znači da rješenja moraju biti prilagođena određenoj regiji. Neki mještani će možda morati potražiti posao izvan turističke industrije. U Italiji, kaže Dworak, to može jednostavno značiti da će turisti više dolaziti u proljeće i jesen, umjesto u sparnim ljetnim mjesecima.