UVOĐENJE eura je građanima Hrvatske olakšalo uspoređivanje cijena između država eurozone i Hrvatske. S obzirom na to da je Hrvatska među najnerazvijenijim državama EU, a pogotovo eurozone, očekivalo se da će cijene biti znatno niže. Kada se pokazalo da je cjenovna razlika u trgovinama minimalna, a često su neki artikli skuplji u Hrvatskoj, na prvu je javnost okrivila euro.

Nakon što je nestala tečajna iluzija zbog razlike u valutama, cijene je bilo lako uspoređivati. Situaciju su iskoristili neki domaći političari, ali i političari u državama koje nisu uvele euro. Poljski premijer Mateusz Morawiecki je iskoristio situaciju u Hrvatskoj da bi opravdao odluku Poljske da ne ulazi u eurozonu: ''Ovaj kaos s cijenama u Hrvatskoj bi nam trebao poslužiti kao upozorenje.''

Uvođenje nove valute je jednostavno objašnjenje za kompleksnu problematiku, a političari vole jednostavne odgovore jer je tako lakše mobilizirati birače. Činjenica je ipak da su države koje ne planiraju uvesti euro, poput Mađarske i Poljske, 2022. imale daleko veću inflaciju od Hrvatske koja se pripremala za ulazak u eurozonu. Dugoročno podaci o kretanju cijena također pokazuju da je trend rasta cijena hrane u Hrvatskoj počeo puno prije uvođenja eura.

Cijene hrane su godinama više nego što bi trebale biti prema standardu i plaćama, a veliki dio mjesečnih troškova otpada na kupnju hrane. U Hrvatskoj se plaćaju skoro pa iste cijene znatno manjim plaćama, pa su troškovi prehrane veći dio mjesečnih izdataka. 

Cijene hrane u Hrvatskoj su više od prosjeka EU, približile su se cijenama u Njemačkoj

Za usporedbu cijena od početka ove godine često se koristi primjer Njemačke, države s puno većim standardom i plaćama. Usporedbe su pokazale da su brojni prehrambeni artikli čak skuplji u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, a gledajući potrošačku košaricu, nema velike razlike. 

To je istina, pokazuju službeni podaci. Hrvatska se zadnjih godina približavala prosjeku cijena hrane i bezalkoholnih pića u cijeloj EU, pa tako i prosjeku Njemačke. 2015. su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj bile u prosjeku 9 posto niže nego na razini cijele EU, a do 2022. je Hrvatska čak postala skuplja od prosjeka za 1 posto. 

S druge strane, u Njemačkoj su cijene hrane i pića bile 3 posto više od prosjeka EU 2015., a 7 posto 2022. Rast u Hrvatskoj je bio s indeksa 91 na indeks 101, pri čemu 100 predstavlja prosjek EU. U Njemačkoj je rast između 2015. i 2022. bio s indeksa 103 na indeks 107. Jasno je kako cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj rastu relativno puno brže. 

Relativno visoke cijene hrane u Hrvatskoj nisu novost. Nisu rezultat ulaska u eurozonu, a ni u EU. 2008. je indeks cijena hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj iznosio 92, čak malo više nego 2015. Također, svih godina su bile bliže prosjeku EU nego državama sličnog standarda, kao što su Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka. 

Rast plaća u Hrvatskoj je u apsolutnim iznosima manji nego u Njemačkoj, relativno se sporo približavaju

Iako su u prosjeku cijene hrane i bezalkoholnih pića malo veće u Njemačkoj nego u Hrvatskoj, što ne znači da puno proizvoda nije jeftinije, razlika u plaćama je toliko velika da se može tvrditi kako je daleko jeftinije kupovati hranu u Njemačkoj. Jednostavno, stanovnici Njemačke plaćaju u trgovinama približno iste cijene puno većim plaćama. 

Usporedba neto plaća između dvije zemlje je komplicirana zbog razlike u oporezivanju, poreznih stopa i poreznih olakšica. Za usporedbu je stoga bolje koristiti određeni tip kućanstva nego prosjek po stanovniku.

Prema podacima koje prikuplja statistička agencija Eurostat, prosječni mjesečni prihod kućanstva s dvoje djece u kojem oba supružnika imaju prosječnu plaću je 2021. u Njemačkoj iznosio 6251 euro, a u Hrvatskoj 1944 eura. U Njemačkoj rast u odnosu na 2015. iznosi 1075 eura, tj. 21 posto, a u Hrvatskoj 482 eura, tj. 33 posto. U apsolutnom iznosu su prihodi u Njemačkoj brže rasli, ali su se relativno primanja kućanstva u Hrvatskoj približila s 28 posto prosječnih primanja njemačke obitelji na 31 posto primanja njemačke obitelji.

U Hrvatskoj se puno veći dio plaće troši na hranu

Iako su prosječno cijene u Hrvatskoj 2022. bile među najnižima u EU, točnije na 72.2 posto prosjeka EU i manje nego u svim članicama osim Mađarske, Poljske, Rumunjske i Bugarske, cijene hrane su bile relativno visoke. U 2022. su čak prešle prosjek EU, s indeksom 101. Slijedom toga je jasno da su hrana i bezalkoholna pića manje priuštivi u Hrvatskoj nego u Njemačkoj i da se na njih mora izdvajati veći dio kućnog budžeta. 

To dokazuju i podaci. 2021. je čak petina (20 posto) troškova prosječnog kućanstva odlazila na prehranu u Hrvatskoj, za jedan postotni bod više nego 2015. S obzirom na to da su cijene hrane uz cijenu energije činile najveći dio inflacije u 2022., za pretpostaviti je da će podaci za tu godinu kada se objave pokazati daljnji rast udjela izdvajanja kućanstava za hranu. 

Globalno pravilo je da se u bogatijim državama manji dio prihoda troši na prehranu. Primjerice, u državama Afrike se između 40 i 50 posto prihoda kućanstva troši na prehranu. Njemačkim kućanstvima kupnja hrane predstavlja samo 12 posto mjesečnih troškova u prosjeku. Daleko manje od kućanstava u Hrvatskoj.

Ali čak ni Hrvatska nije rekorder EU prema tome koliki se dio troškova kućanstava troši na hranu i bezalkoholna pića. Veći dio izdvajaju kućanstva u Poljskoj, Estoniji, Bugarskoj, Litvi i Rumunjskoj. Od susjednih država u Sloveniji 14 posto troškova kućanstva odlazi na prehranu, u Italiji 16 posto, Mađarskoj 18 posto, BiH 31 posto, Srbiji 23 posto i Crnoj Gori 27 posto. To su podaci za 2021., a razlika u rastu cijena hrane 2022. između država će vjerojatno promijeniti odnose (u Mađarskoj su rasle puno više nego u ostalim državama). 

Bolje biti siromašan u Njemačkoj nego s prosječnom plaćom u Hrvatskoj

Kada se razgovara o prosjecima, uvijek treba imati na umu da su stvarni podaci za većinu ljudi gori od prikazanih. Većina ljudi ima plaće manje od prosjeka (u Hrvatskoj oko 60 posto), ne rade u svim kućanstvima oba supružnika, ako i rade oba supružnika, nemaju oboje prosječne plaće itd. Prosjek puno toga govori ,ali i skriva važne stvari. 

Što su manja mjesečna primanja, to veći dio odlazi na prehrambene proizvode. Većini kućanstava u Hrvatskoj više od petine troškova, koliko pokazuju podaci o nacionalnom prosjeku, čini kupnja hrane i bezalkoholnih pića. Čak je i petina, koliko iznosi prosjek, na razini siromašnijeg kućanstva u Njemačkoj. 

Zbog toga je važan opći ekonomski rast. Zbog manje razvijenosti Hrvatske je njen prosjek na razini sirotinje u Njemačkoj, čak i kada se pokazatelji korigiraju za razliku u cijenama. Banalno govoreći, bolje je biti sirotinja u bogatoj državi nego prosječno bogat u srednje razvijenoj državi. Stoga je prosjek jako bitan. Velika je razlika u siromaštvu između Njemačke i Hrvatske, Europe i Afrike, visokorazvijenih država i nerazvijenih država.