Foto: Index

ŽUPANIJSKI sud u Zagrebu, odlučujući po žalbi Josipa Dikana Radeljaka, zaključio je da je splitski Općinski sud preuranjeno zaključio da je krivotvorio sporazum sa polubratom Željanom Radmanom kojim mu ovaj prepušta poslovne udjele u tvrtki Semico i dobro uhodani posao kavane Semafor i restorana Pimpinela. Ukinuli su presudu, kako smo već pisali, zbog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog stanja.

Dikan je inače bio osuđen na rad za opće dobro. Izgubio je i spor koji se oko Semafora i Pimpinele vodio u splitskom Trgovačkom sudu i u kojem je sporazum prvi put prezentiran. Radman je tvrdio da ga nikada nije potpisao, Radeljak uvjeravao u suprotno.

Što je Radman radio kod Radeljaka u Rimu i što je sve ispotpisivao?

Dvije su osnovne stvari koje će se trebati dodatno utvrditi u ponovljenom suđenju. Viši sud smatra da splitski sud nije s dovoljno pažnje cijenio i analizirao iskaz Željana Radmana o tome kako je 1990. godine, dok je još bio u dobrim odnosima sa Dikanom i radio za njega u Rimu, bjanko potpisao dosta papira za posao i prijavu boravka.

Tako je, navodi se u ukidnom rješenju, prvostupanjski sud propustio utvrditi kada je Radman točno boravio i radio kod Radeljaka, kada je dao potpise i koliko je papira zapravo potpisao, a prije svega je li bjanko potpisao službeni obrazac koji se koristi kod talijanskih upravnih tijela, odnosno, inkriminirani sporazum.

Kada su prestali pričati...

Radman je decidirano naveo da je nakon 1994. godine prestao razgovarati s Radeljakom, predložio je i neke svjedoke o tim okolnostima, no sud ih je odbio. Radeljak i njegov branitelj ukazali su, pak, da su postojali kontakti između odvjetnika koji su ih zastupali radi prijenosa udjela 1995. i 1996. godine.

Viši sud smatra da je potrebno utvrditi činjenice oko te komunikacije kako bi se provjerila vjerodostojnost iskaza Željana Radmana na kojem se i temelji osuđujuća presuda.

Morat će se raščistiti situacija i oko izjave Grada Splita koja je uvrštena u sporazum premda je ovjerena kod javnog bilježnika četiri mjeseca poslije sklapanja sporazuma. Obrana je, međutim, priložila i izjavu koja je ovjerena prije sklapanja sporazuma pa je naloženo da se to još jednom sve pretrese jer je prvostupanjski sud utvrdio kaznenu odgovornost optuženog i zbog naknadno ovjerene izjave.