Foto: Index/FaH

HOĆE li nakon 29. lipnja 2017. godine Hrvatska biti ista zemlja? Odluka Stalnog arbitražnog suda u Haagu, koja će sutra biti objavljena i kojom se rješava granični spor Hrvatske i Slovenije, najvjerojatnije je na tragovima sporazuma Drnovšek-Račan iz 2001. godine, po kojemu naši susjedi dobivaju izlaz na otvoreno more - dimnik, kako ga nazivaju.

Hrvatska nema ničiju podršku

Budući da arbitraža obuhvaća cijelu granicu, očekuje se da će Hrvatska za kompenzaciju dobiti neke manje važne pogranične šumarke. Slovenija je ostala u arbitražnom procesu te za njega dobila podršku svih bitnih europskih zemalja i predsjednika Europske komisije (Juncker je izričito i jasno rekao da podupire arbitražni proces i očekuje "da obje strane u potpunosti i bezuvjetno poštuju odluku suda nakon njezina donošenja", pa je samo pitanje dana kad ćemo imati takav službeni stav). Hrvatska je donijela odluku o izlasku iz arbitraže, pokušava se izvući prijedlozima o nekim novim bilateralnim pregovorima, za što, bez pristanka Slovenije, očito nema ničiju podršku.

Treba imati na umu da je, uz čitav niz međunarodnih gafova, zaplotnjačka vratolomija prilikom ulaska u EU bila kap koja je prelila čašu i da Hrvatskoj više nikada neće biti dopušteno poigravanje i ignoriranje ijedne institucije na europskom tlu. Tada se od njemačkog pravosuđa pokušalo zaštititi ljude optužene za zločin ubojstva. Zauzvrat je danas Berlin po pitanju arbitraže rezolutan i očekuje implementaciju sporazuma u roku od šest mjeseci - najjača europska zemlja više nije hrvatska saveznica.

U Europi nitko nije fasciniran hrvatskim odlukama

Zanimljivo je da se i tada govorilo kako nam nitko ništa ne može, no zakon se pod pritiskom rušio silovanjem pravosuđa. Jasno je da u Europi nitko nije fasciniran hrvatskim zakonima i odlukama. Zbog svega navedenog, zbog hrvatske sklonosti izvrdavanju međunarodnih sporazuma (kao i onog već spomenutog Drnovšek-Račan), prijedloge o zanemarivanju arbitraže i novim pregovorima o granici nitko ne želi slušati.

Usto, gleda nas se kao zemlju koja se ne određuje jasno prema zločinačkim režimima, u kojoj manjine imaju problema, u kojoj novinari imaju problema, kojom vladaju korumpirane kaste - Europa je iznimno osjetljiva na pitanja nacionalizma, fašizma, ljudskih prava i korupcije. Zbog svega toga, hrvatski je međunarodni ugled snažno narušen. Utjecaj naše diplomacije je mizeran, hrvatska vanjska politika ne postoji.

S Plenkovićem nitko nije htio ni razgovarati

Žalosno je što se Plenković na posljednjem summitu u Bruxellesku nije mogao ni s kim sastati da obrazloži hrvatske stavove. Nije teško zaključiti kako nijedan europski premijer ne želi s njim razgovarati o toj temi. Navodno je, kako prenose slovenski mediji, naša delegacija u sjedištu EU-a dijelila A4 papir na kojemu se objašnjavaju hrvatski pogledi na arbitražu. Ako je tomu tako, hrvatska je diplomacija, kao da prodaje inox rajngle, spala na dijeljenje flajera, koji se ne pogledaju, izgužvaju i bace u prvi koš za smeće.

Slovensko je stajalište da snažno lobira i ne mijenja odnos prema Hrvatskoj dok odluka Arbitražnog suda ne bude objelodanjena - otuda podcjenjivanje i samozavaravanje da nas se 29. 6. ne tiče. Jer u onom trenutku kad se odluka objavi, priča će se okrenuti za stotinu osamdeset stupnjeva, Slovenija će u rukama imati snažan argument i saveznike iza leđa. Hrvatski političari će ispred sebe imati neizdržive pritiske da priznaju arbitražu, a iza sebe javnost, predvođenu braniteljima, koja će biti protiv ustupanja dijela mora, bez obzira na cijenu.

Slovenija je pouzdaniji partner od Hrvatske

Susjedi neće odustati od implementacije odluke suda. Otkako je arbitraža pokrenuta, svjesni su da se to neće dogoditi bez treće strane. Treća strana su europske zemlje, kojima su oni očito mnogo racionalniji i pouzdaniji partner od Hrvatske: mi zato više nemamo problem samo sa susjedom, nego i s većim dijelom Europe. Slovenija je duže vrijeme u arbitražnoj diplomatskoj ofenzivi. Bila je aktivna i na rubovima zadnjeg summita čelnika EU-a. Slovenski premijer sastao se s predsjednicima vlada zemalja Beneluksa i od njih dobio podršku za implementaciju odluke suda. Delo prenosi da se navodno sastao i s njemačkom kancelarkom Merkel.

Možemo očekivati da nakon šest mjeseci Slovenija krene s agresivnim pokušajima protezanja suvereniteta na sporni dio mora. Počnu li svjetski mediji prenositi vijesti kako Hrvatska premješta ratno brodovlje po Jadranu, neće biti potrebno ometati promet na granici i tako stavljati turističku sezonu na aparate. Po svemu sudeći, Hrvatska ulazi u jedno od problematičnijih razdoblja svoje suvremene povijesti.

Odluku ćemo dočekati bez ijednog snažnog saveznika

Odluku Stalnog arbitražnog suda mi ćemo, za razliku od vremena osamostaljivanja, dočekati bez ijednog snažnog saveznika, što znači da više nema nikakve mogućnosti vraćanja kotača i traženja novih rješenja u sporu sa Slovenijom. Kratkovidnost i loše procjene vlasti dovele su zemlju pred dilemu: ili ćemo se odreći dijela mora ili ćemo desetljećima protiv sebe imati cijelu Europu. Premda bi ovo mogao biti okidač koji će zemlju mijenjati u smjeru vladavine prava, realnije je očekivati val ekstremizma i nacionalizma, koji će politika dodatno potpirivati.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala