MNOGA istraživanja pokazala su da naše svakodnevne navike imaju velik utjecaj na naše zdravlje, kako fizičko tako i mentalno. Njegovanje našeg mentalnog zdravlja pomoći će nam da se dublje povežemo s drugima, smanjimo tjeskobu i ojačamo vlastito samopouzdanje. Kako objašnjavaju stručnjaci, postoji nekoliko stvari koje možemo uključiti u svoj život, a pomažu u očuvanju mentalnog zdravlja.

Opuštanje bi trebalo postati rutina

U životu se dogode trenuci kada se osjećamo preopterećeno ili smo pod stresom. Međutim, možemo kontrolirati kako ćemo reagirati na te neugodne osjećaje, a uvođenje određenih tehnika opuštanja u dnevnu rutinu može nam pomoći u boljem upravljanju stresom.

Meditacija je popularan način opuštanja jer može pomoći u postizanju stanja smirenosti, smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja, tvrde stručnjaci. Isto tako, neki ljudi slušaju glazbu, čitanju, kreću se na svježem zraku ili vježbaju. Koju god od ovih stvari odabrali, pomaže kada je riječ o mentalnom zdravlju.

Vježbanje zahvalnosti

Uključivanje zahvalnosti u naš život jedan je od boljih načina da stvorimo pozitivan pogled na život. Osim toga, ima opipljive dobrobiti za mentalno zdravlje, uključujući smanjenje stresa, ublažavanje simptoma depresije i poboljšanje raspoloženja, tvrde stručnjaci.

Ograničavanje korištenja društvenih mreža

Danas gotovo da ne postoji osoba koja nije na društvenim mrežama. Međutim, psiholozi upozoravaju da pretjerano korištenje ovih platformi može doprinijeti lošem mentalnom zdravlju te ozbiljno utjecati na naše samopouzdanje i raspoloženje.

Stalna uporaba društvenih medija povezana je s pogoršanjem simptoma tjeskobe i depresije, osjećajem neadekvatnosti i nezdravim navikama spavanja, pokazala su istraživanja. Upravo zbog toga preporučuje se upotrebu društvenih mreža svesti na minimum, pogotovo ako primijetite da to u vama stvara određene loše osjećaje.

Društvena povezanost

Od trenutka rođenja potrebna nam je društvena povezanost kako bismo napredovali. Nedavna studija koju su vodili istraživači s Harvarda nastojala je shvatiti što bi nas moglo najbolje zaštititi od depresije. Nakon analize više od 100 potencijalnih čimbenika otkrili su da je upravo društvena veza daleko najvažniji zaštitni čimbenik.