SVI SMO barem jednom umotali ostatke večere u aluminijsku foliju ili u nju spakirali obrok za goste. Aluminijska folija čini se praktičnim rješenjem, ali je li zaista sigurna za čuvanje hrane? Prema mišljenju stručnjaka, nije.

Za razliku od plastičnih vrećica ili posuda, aluminijska folija ne može stvoriti hermetički zatvoreni prostor. To znači da, koliko god je čvrsto omotali, zrak će uvijek pronaći put do vaše hrane.

Pravilno skladištenje hrane smanjuje rizik od rasta bakterija ograničavajući izloženost zraku i sprječavajući gubitak vlage. Međutim, aluminijska folija nije idealna ni za jedno ni za drugo.

"Aluminijska folija sama po sebi ne može stvoriti potpuno hermetički zatvorenu zaštitu jer nije ljepljiva i ne prilagođava se savršeno površinama", objašnjava Zachary Cartwright, stručnjak za sigurnost hrane i član Instituta tehnologa prehrambene industrije.

Rizik od rasta bakterija

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozorava da prisutnost zraka može potaknuti rast opasnih bakterija, poput stafilokoka i Bacillus cereusa. Ove bakterije mogu napredovati u uvjetima koje stvara aluminijska folija.

Stafilokok se može prenijeti na hranu ako ga osobe koje ga imaju na koži ili u nosu dodirnu bez pranja ruku. Čak i nakon kuhanja, bakterija može proizvesti toksine koji uzrokuju trovanje hranom.

Cartwright ističe da nepravilno skladištenje u foliji povećava rizik od bolesti poput botulizma i listerije. Iako rijetke, obje infekcije mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Kemijske reakcije i kontaminacija

Aluminij može reagirati s kiselim (npr. umak od rajčice) ili slanim namirnicama, što dovodi do prodiranja aluminija u hranu. To može promijeniti okus hrane i povećati unos aluminija, što dugoročno može imati štetne učinke na zdravlje.

Ako već koristite aluminijsku foliju, ograničite njenu upotrebu na kratke periode - najviše dva dana, i izbjegavajte umotavanje vruće hrane. Pustite da se hrana ohladi na sobnu temperaturu prije nego što je omotate.

Kako sigurno skladištiti ostatke hrane?

Brzo ohladite hranu: Podijelite velike porcije u manje, plitke posude kako biste spriječili razmnožavanje bakterija. Nikada ne ostavljajte hranu na sobnoj temperaturi dulje od dva sata.

Koristite odgovarajuće posude: Hermetičke posude sprječavaju kontaminaciju i gubitak vlage. Staklene ili BPA-free plastične posude su idealne jer su sigurne i za hlađenje i za podgrijavanje.

Označite i datirajte: Koristite traku ili naljepnice za označavanje datuma i vrste hrane kako biste pratili koliko je dugo hrana uskladištena.

Skladištite na pravom mjestu: Ostatci hrane mogu stajati u hladnjaku (na temperaturi ispod 4°C) do četiri dana. Za dulje čuvanje koristite zamrzivač, gdje većina hrane može stajati do tri mjeseca.

Izbjegavajte križnu kontaminaciju: Držite ostatke dalje od sirove hrane i koristite poklopce ili plastične folije za zaštitu.

Podgrijavajte pravilno: Hranu podgrijavajte na minimalno 74°C i osigurajte ravnomjerno zagrijavanje.

Bacite u slučaju sumnje: Ako hrana ima neugodan miris, neobičnu teksturu ili vidljivu plijesan, sigurnije je baciti ju.