SVI IDEMO na WC, ali pokazalo se da to ne mora biti svaki dan. To je mit, kaže gastroenterologinja Folasade May za CNN.

"Ponekad moram podsjetiti pacijente da ne postoji fiksni ili normalni broj pražnjenja crijeva", govori.

Dr. Michael Camilleri vjeruje da ta ideja potiče iz viktorijanskog doba, kada se govorilo da nas svakodnevna stolica čini zdravijima.

"To nije nužno. Neki idu na WC deset puta dnevno, a neki tri puta tjedno. Bilo što u tom rasponu smatra se normalnim", tvrdi dr. May.

Kada govorimo o pražnjenju crijeva kao mjerilu zdravlja, učestalost nije jedini važan čimbenik. Na to koliko često moramo obaviti veliku nuždu utječu prehrana, hidracija, stres, dob, neki lijekovi i društvene okolnosti.

Na što treba obratiti pozornost?

"Oblik stolice, izgled ili konzistencija zapravo su puno bolji kriteriji od učestalosti obavljanja nužde", napominje dr. Camilleri.

Medicinski stručnjaci procjenjuju kvalitetu stolice koristeći Bristolsku tablicu stolice, koja klasificira stolice u sedam skupina. Najzdravija stolica je ona pod brojevima tri i četiri, koja je opisana kao "glatka, meka kobasica ili zmija".

Ako se pretjerano naprežete kada pokušavate obaviti veliku nuždu ili se osjećate kao da niste potpuno ispraznili crijeva, možda ćete morati napraviti promjene kako biste imali zdraviju kvalitetu stolice, kažu stručnjaci. U tome bi moglo pomoći držanje nogu na povišenom položaju dok sjedite na WC-školjki.

"Tako podižete koljena iznad kukova, opuštajući mišiće dna zdjelice koji podupiru crijeva i dopuštaju izmetu da lakše prođe", ističe gastroenterologinja Trisha Pasricha.

"Kroz povijest smo veliku nuždu obavljali u čučnju, a danas to pokušavamo napraviti dok držimo noge pod kutom od 90 stupnjeva. To zapravo uzrokuje probleme", dodala je.

Kako poraditi na zdravlju probavnog sustava?

Kako bismo održali crijeva zdravima, najvažnije je da donosimo mudre izbore po pitanju hrane i pića koja konzumiramo. Unošenje dovoljno vlakana iz povrća, voća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova može spriječiti zatvor. Ukupni unos vlakana trebao bi biti najmanje 25 grama dnevno, prema američkoj Upravi za hranu i lijekove.

Neka su istraživanja otkrila da kivi i suhe šljive mogu biti posebno korisni za ublažavanje zatvora, ali nemojte jesti previše vlakana jer se to povezuje s nadutošću trbuha ili rijetkom stolicom, upozoravaju gastroenterolozi.

Važna je i hidracija jer ona omekšava stolicu. Prema dr. Camilleriju, kava ili pića s kofeinom mogu stimulirati kontrakcije debelog crijeva i tako potaknuti pražnjenje. S druge strane, prehrana bogata mastima može usporiti vaš probavni sustav.

Kretanje je također važno, ali brzina ili sporost kretanja hrane kroz probavni trakt također može ovisiti o genetici.

"Medicinska stanja kao što su hipotireoza, sindrom iritabilnog crijeva ili ulcerozni kolitis mogu utjecati na redovitost, kao i neki lijekovi poput opioida i antidepresiva. Porođaj ili debljanje, odnosno mršavljenje, također mogu uzrokovati disfunkciju dna zdjelice, što otežava izbacivanje stolice", tvrdi dr. May.

Ako smo pod stresom, hormoni i promjene živčanog sustava mogu spriječiti kretanje stolice prema rektumu, što rezultira zatvorom. Neki ljudi doživljavaju drugu krajnost - proljev - kada su pod stresom. Za neke je problem neugodnost obavljanja nužde u blizini drugih, pa izbjegavaju korištenje WC-a u školi ili na poslu.

"Nemojte odgađati - pravi trenutak za veliku nuždu je kada osjetite želju za tim", zaključili su liječnici.