MEĐU ženama kod kojih menopauza nastupi oko četrdesete godine života ili ranije, što se smatra preuranjenom menopauzom, uočena je triput veća mogućnost od razvoja višestrukih kroničnih medicinskih problema u šezdesetima u odnosu na žene kod kojih ona nastupi u dobi od 50 ili 51 godine.

Rezultati su to istraživanja kojim je obuhvaćeno više od 5000 Australki u dobi od 45 do 50 godina, čije je zdravstveno stanje praćeno od početka studije 1996. do 2016. Oni su objavljeni u ponedjeljak u časopisu Human Reproduction, jednom od vodećih svjetskih časopisa za reproduktivnu medicinu. 

Znanstvena analiza bila je ograničena na prirodan početak menopauze. Rezultati o preuranjenoj menopauzi nakon nekoga operativnog zahvata nisu uključeni u studiju.

Znanstvenici ipak ističu da će za potvrdu rezultata studije trebati provesti dodatna istraživanja na većem broju žena.

"Zdravstveni radnici trebali bi razmotriti mogućnost sveobuhvatnog pregleda i procjene faktora rizika tijekom liječenja žena kod kojih je nastupila preuranjena menopauza", smatra Gita Mishra, znanstvenica sa Sveučilišta Queensland u Brisbaneu i glavna autorica članka.

S obzirom na to da je životni vijek žena u zemljama s visokim prihodima produljen i danas iznosi i više od 80 godina, većina žena trećinu života proživi u razdoblju postmenopauze. 

Otprije se zna da je preuranjena menopauza, koja nastupi u dobi od 40 godina ili ranije, povezana s nizom medicinskih problema koji se mogu pojaviti kasnije u ženinu životu, a među njima prednjače kardiovaskularne bolesti i dijabetes.

No malo je podataka o postojanju povezanosti između prirodne menopauze i razvoja višestrukih medicinskih problema, poznatih kao multimorbiditet.

Žene uključene u studiju na prvu su grupu pitanja odgovorile 1996. godine, na drugu dvije godine kasnije, a na preostala pitanja odgovarale su svake tri godine do završetka studije 2016. 

Morale su navesti jesu li im u posljednje tri godine dijagnosticirane ili su se liječile od bilo koje od sljedećih jedanaest bolesti: dijabetesa, visokoga krvnog tlaka, srčanih bolesti, moždanog udara, artritisa, osteoporoze, astme, kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), depresije, anksioznosti ili raka dojke.

U grupu žena s multimorbiditetom svrstane su sve sudionice istraživanja koje su odgovorile da boluju od najmanje dvaju od navedenih stanja. 

Tijekom dvadeset godina, koliko je trajala studija, 2,3 posto žena ušlo je ranije u menopauzu, a kod 55 posto ih se razvio multimorbiditet.

U usporedbi sa ženama kod kojih je menopauza nastupila u dobi od 50 do 51 godine, kod onih koje su u nju ušle ranije uočena je dvostruko veća mogućnost od razvoja više bolesti istodobno u dobi od 60 godina te triput veća mogućnost nakon šezdesete godine. 

Preuranjena menopauza bez sumnje je povezana sa spomenutim povećanim rizikom od raznih bolesti, čak i nakon što se u obzir uzmu ostali faktori koji bi mogli utjecati na rezultate (je li žena rodila, koliko ima djece, pati li od prekomjerne težine, puši li, bavi li se fizičkom aktivnošću, kakvog je stupnja obrazovanja...), navode australski znanstvenici. 

No oni ističu da studija ne upućuje na to da je preuranjena menopauza uzrok multimorbiditeta, nego ukazuje na snažnu povezanost menopauze s istodobnom prisutnošću više različitih kroničnih bolesti. 

Menopauza, baš kao i preuranjena menopauza, nastupaju kada se potroše jajne stanice, odnosno rezerva jajnih stanica padne ispod kritičnog broja i tada jajnik više ne proizvodi ženske spolne hormone - estrogen i progesteron.

Smatra se da prosječna žena u svojem reproduktivnom životu ima oko 380 do 400 ciklusa, da ovulira oko 400 zrelih jajnih stanica, a u procesu sazrijevanja utroši oko 15 do 20 tisuća folikula. Neke su žene rođene s manjom 'zalihom' jajnih stanica, koje se brže potroše.