Foto: 123rf 

ŠEĆER i zašećereni proizvodi negativno utječu na kognitivne funkcije mozga.

Dugoročna konzumacija nekih vrsta šećera može rezultirati neurološkim problemima i pogoršati sposobnost pamćenja, kao i učenja, zbog čega znanstvenici preporučuju što manje šećera, kukuruznih sirupa i ostalih proizvoda s visokim udjelom glukoze u prehrani. 

Ranija su istraživanja izučavala pozitivan utjecaj konzumiranja glukoze na rad mozga, poput kratkoročnog poboljšanja pamćenja, no ostale vrste šećera - fruktoza i sukroza, mogu imati štetan učinak. 

Znanstvenici s novozelandskog Sveučilišta Otago u manjem su istraživanju istražili u kojoj mjeri običan šećer koji se koristi u kućanstvu utječe na kognitivne sposobnosti 49 osoba. 

Proučavali su utjecaj još triju vrsta šećera i usporedili njihov učinak na kognitivne sposobnosti s efektom placebo zaslađivača, poput sukraloze.  

Sudionici istraživanja odgovarali su na tri grupe pitanja, među kojima su bili i aritmetički zadaci. 

Istraživanje je pokazalo da su sudionici koji su prije testova konzumirali hranu bogatu glukozom (grožđani šećer) i saharozom postigli lošije rezultate u usporedbi s onima koji su konzumirali hranu s fruktozom (voćni šećer) ili sukralozom. 

Jedna od autorica istraživanja, Mei Peng, predavačica na Odjelu za znanost prehrane na Sveučilištu Otago, kazala je da je "fascinirana otkrićem koje ukazuje na to u kolikoj mjeri konzumiranje šećera može utjecati na ponašanje pojedinca na dnevnoj bazi".  

"Osobito je zanimljivo u kolikoj mjeri konzumacija šećera može utjecati na kognitivne sposobnosti pojedinca. Naše je istraživanje pokazalo da je "šećerna koma", koja se povezuje s konzumacijom glukoze, stvaran fenomen koji pokazuje da razina pozornosti znatno pada nakon konzumacije šećera koji sadrže glukozu", rekla je.  

Podsjetila je da, zbog šećera koji proizvođači ubacuju u polugotovu i gotovu hranu, prosječna osoba svakodnevno pojede oko 12 žličica šećera. 

Ranija su istraživanja pokazala da kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno do demencije. 

Znanstvenici su tijekom jednog ranijeg istraživanja skenirali mozak 249 osoba u dobi od 60 do 64 godine čija je razina šećera u krvi bila u granicama normale. 

Kod onih čija je razina šećera u krvi bila nešto povišena, nakon četiri godine zamijećeni su veći izgledi za razvoj problema u hipokampusu i amigdali, područjima mozga povezanim s pamćenjem i kognitivnim funkcijama.

Otprije je poznato da kod oboljelih od dijabetesa tipa 2 postoje veći izgledi za razvoj demencije, vjerojatno zato što su im razine šećera kontinuirano visoke, a to oštećuje krvne žile. Mozak zbog toga može ostati bez dovoljno kisika i hranjivih tvari.