OVIH dana mnogi se zaklinju da će u novoj godini više vježbati. Ako ste među onima koji vrlo brzo prekrše tu odluku, imamo sedam savjeta koji bi mogli pomoći da uspostavite navike vježbanja kojih ćete se dugoročno pridržavati.

1. 11 minuta brzog hodanja

Istraživanje provedeno na 30 milijuna ljudi pokazalo je da bi hodanje u trajanju od svega 11 minuta moglo smanjiti rizik od preuranjene smrti za gotovo 25%. Tih 11 svakodnevnih minuta vježbanja također je smanjilo rizike od srčanih bolesti za 17% i od raka bilo koje vrste za 7%. Za određene vrste raka, uključujući mijeloičnu leukemiju i neke vrste raka želuca, rizik je pao za čak 26%, piše The Post.

2. Jutarnja tjelovježba može biti bolja za sagorijevanje masti

Ako želite sagorijevati više masti sa svakim treningom i polako smanjivati njihove zalihe u tijelu, postoje prednosti vježbanja prije podneva. Istraživanje na miševima pokazalo je da su životinje koje su trčale nekoliko sati nakon buđenja sagorjele više masti nego miševi koji su vježbali kasnije tijekom dana.

3. Vježbe na otvorenom poboljšavaju dobrobiti vježbanja

Premještanje treninga na otvoreno može biti jednostavan način da povećamo njegove prednosti, ne samo za naš um, već i za zdravlje, sreću i kondiciju. Tjelesna aktivnost u prirodi može poboljšati koncentraciju znatno više nego u zatvorenom prostoru. Istraživanja su pokazala da se učinci mogu proširiti od kratkotrajnih poboljšanja koncentracije do povećanja motivacije.

U kineskoj studiji objavljenoj prošle godine, mladi, ali pretili, neaktivni ljudi koji su počeli hodati u parku svaki drugi dan, izjavili su da osjećaju znatno manje stresa, kao i da znatno više uživaju u tjelovježbi na otvorenom.

4. Hodanje četiri dana u tjednu može poboljšati zdravlje mozga

Nikada nije prekasno za tjelovježbu, a ona poboljšava i zdravlje našeg mozga. U studiji provedenoj na 70-godišnjacima, hodanje samo četiri dana tjedno tijekom četiri mjeseca dovelo je do boljih rezultata na kognitivnim testovima. Skeniranje mozga pokazalo je da su njihove moždane veze jače nego prije, što rezultira boljim razmišljanjem.

5. 8000 koraka je zlatna sredina

Nema ničeg čarobnog ili utemeljenog na dokazima o 10.000 koraka dnevno, stoga možemo zaboraviti na tu brojku. Studija na više od 47.000 ljudi pokazala je da je za muškarce i žene mlađe od 60 godina, najveće smanjenje rizika od prerane smrti postignuto s dnevnim brojem koraka između otprilike 8000 i 10.000. Za osobe starije od 60 godina, prag je bio nešto niži, između 6000 i 8000.

6. Manje naporna tjelovježba može sagorjeti više masti

Ono što bi moglo iznenaditi neke ljude jest da što je vježba lakša, to naše tijelo više koristi masnoće kao gorivo, što laganu vježbu čini ključnom za sagorijevanje masti. Hoćemo li tijekom vježbanja sagorijevati prvenstveno masti ili ugljikohidrate, najviše ovisi o intenzitetu našeg treninga. Općenito govoreći, što se više naprežemo, to se naše tijelo više oslanja na ugljikohidrate.

7. Prednosti vježbanja su veće kada ste redovni

U jednoj studiji grupe vježbača pratile su broj koraka. Neki od njih dobili su točna izvješća o svojih 7000 dnevnih koraka. Drugoj skupini lagali su - oni su puno vježbali, ali im je rečeno da rade samo 4000 koraka dnevno.

Vježbači kojima je točno rečeno da su hodali oko 7000 koraka dnevno, izvijestili su istraživače o boljem raspoloženju i većem samopouzdanju. Kad su počeli brojati korake, također su se počeli bolje hraniti, konzumirati manje masne hrane i proizvoditi više.

Ali ljudi koji su mislili da su napravili samo 4000 koraka dnevno pokazali su malo niže samopouzdanje, lošije raspoloženje, lošije prehrambene navike i malo povećanje broja otkucaja srca u mirovanju te krvnog tlaka, što ukazuje na donekle pogoršanje zdravlja, iako su njihovi koraci, objektivno, bili isti kao i svi ostali. Dakle, trebamo pratiti kako i koliko vježbamo te biti uporni i redovni.