U USPOREDBI s muškarcima, mnogo je manje dostupnih informacija o tome kako žene doživljavaju bolesti. Biomedicinska istraživanja pomažu nam razumjeti vremenski okvir bolesti i kako ih liječiti. U prošlosti se većina toga provodila na muškim stanicama i pokusnim životinjama, poput miševa. Pretpostavlja se da se rezultati takvih "pretkliničkih" istraživanja na muškarcima odnose i na žene, donosi The Conversation.

Ipak, muškarci i žene različito doživljavaju bolest. To uključuje sve - kako se bolest razvija, duljinu i težinu simptoma, ali i učinkovitost vrsta liječenja. Iako su ove razlike sada već široko priznate, još uvijek nisu u potpunosti shvaćene. I zbog toga žene češće imaju neželjene reakcije na lijekove.

To je posebno slučaj s lijekovima koji se izdaju na recept

Naime, nedavno istraživanje pokazalo je da žene u prosjeku doživljavaju od 50 do 75 posto više neželjenih reakcija na lijekove nego što je to slučaj kod muškaraca, a to dovodi do toga da se mnogi lijekovi čak trajno povlače s tržišta zbog zabrinutosti za zdravstvene rizike kod ženske populacije. Stručnjaci su najprije mislili da su neželjene reakcije kod njih uzrokovane razlikama u tjelesnoj težini, a ne razlikama u tome kako lijek zapravo djeluje u njihovom tijelu.

Stoga se smatralo da će, ako se doze lijeka prilagode tjelesnoj težini, žene ubuduće uzimati niže doze, što će trajno ublažiti neželjene nuspojave.

Međutim, najnovija studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Communications, pokazala je da ova osnovna pretpostavka u biomedicini nije podržana. Dakle, malo je vjerojatno da će se reakcije na lijek kod žena ublažiti jednostavnim prilagođavanjem doze tjelesnoj težini. No postoji li onda uopće rješenje ovog problema?

Evo što kažu stručnjaci

Da bi se došlo do boljeg razumijevanja ovog još uvijek neshvaćenog problema, struka naglašava kako je potreban širi pristup. Znanstvenici na australskom sveučilištu koristili su metodu koja se rutinski upotrebljava u evolucijskoj biologiji, poznatu i kao alometrija, gdje se odnos između osobina interesa i veličine tijela ispituje na skali.

Rezultati su pokazali spolne razlike koje se ne mogu objasniti ni potkrijepiti razlikama u tjelesnoj težini, već njihov uzrok leži negdje drugdje. Neki primjeri bili su isključivo fiziološke prirode, poput razine željeza u krvi ili tjelesne temperature, ali i morfološke, kao što su manja mišićna masa te zdravlje srca.

''Naša studija otkrila je načine na koje se muškarci i žene mogu razlikovati u mnogim pretkliničkim osobinama, što ukazuje na to da bi se biomedicinska istraživanja trebala fokusirati na mjerenje kako se spolovi međusobno razlikuju, a ne isključivo na tjelesnu težinu, koja je dosad bila glavna mjera doziranja lijekova'', tvrde stručnjaci i autori spomenute studije.