VEČERANJE nakon 18 sati predmet je rasprava već godinama. Dok jedni tvrde da vrijeme posljednjeg obroka u danu nema nikakvog utjecaja na vaše kilograme, drugi su uvjereni u potpuno suprotno.

Procjenjuje se da je više od 2,1 milijarde odraslih osoba širom svijeta pretilo, čime se povećava rizik od dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Također, neke prethodne studije sugeriraju da je konzumiranje hrane kasnije tijekom dana povezano s pretilošću i metaboličkim sindromom.

Autor nove studije, dr. Jonathan Jun, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Johns Hopkins, rekao je: "Ova studija baca novo svjetlo na to kako konzumiranje kasne večere pogoršava toleranciju na glukozu i smanjuje količinu sagorjelih masti."

No, istaknuo je i da utjecaj kasne večere varira od osobe do osobe te ovisi o uobičajenim navikama spavanja.

"To pokazuje da su neki ljudi možda osjetljiviji na kasno jelo nego drugi", kaže on te ističe da se kod nekih ljudi zbog kasnovečernjih obroka povećava rizik od dijabetesa i pretilosti.

Naime, istraživači su proučavali 20 zdravih dobrovoljaca - deset muškaraca i deset žena - kako bi vidjeli kako su probavili večeru koju su pojeli u 22 sata u odnosu na večeru koju su jeli u 18 sati. Svi dobrovoljci otišli su u krevet u 23 sata.

Istraživači su otkrili da su razine šećera u krvi veće, a količina obrađenih masti bila je manja nakon kasnije večere, čak i ako su jeli identičan obrok u 18 sati.

"U prosjeku je najviša razina glukoze nakon kasne večere bila oko 18 posto veća, a količina sagorenih masnoća tijekom noći smanjila se za oko deset posto u odnosu na rezultate nakon konzumiranja ranije večere", rekao je drugi autor studije dr. Chenjuan Gu, također sa Sveučilišta Johns Hopkins.

Studija, objavljena u časopisu Clinical Endocrinology & Metabolism, nije prva koja pokazuje učinke kasne večere, ali istraživački tim je rekao da je jedna od najtemeljitijih.

Slična studija, objavljena ranije ove godine, otkrila je da konzumiranje hrane nakon 18 sati povećava rizik od pretilosti i dijabetesa tipa 2. Znanstvenici tvrde da je to zato što je probavni sustav noću manje učinkovit, zbog nečega što se naziva cirkadijanskim ritmom. Cirkadijanski ritmovi su ciklusi od 24 sata koji diktiraju sve od trenutka kada se osjećamo pospano do trenutka kada su naše imunološke stanice najaktivnije. Kako noću stvaramo manje sline, naš želudac proizvodi manje probavnih sokova, crijevne kontrakcije koje pokreću hranu kroz crijeva usporavaju i manje smo osjetljivi na hormon inzulin. To znači da hranu učinkovitije obrađujemo tijekom dana, navodi The Sun.

Vodeći se ovim studijama, stručnjaci se slažu kako kasnovečernje konzumiranje hrane povećava rizik od nagomilavanja kilograma, ali i drugih bolesti.