Foto: Shutterstock

JEDAN hrvatski grad do 2020. bit će proglašen Europskom prijestolnicom kulture. Zasad se kandidiralo sedam gradova. Svaki od njih po nečemu je specifičan, a cilj natječaja je starteški razviti dugoročne projekte u kulturi.

"Sigurno će jedan hrvatski grad biti 2020., samo je pitanje koji"

U konkurenciji su zasad Varaždin, Rijeka, Osijek, Split, Dubrovnik, Pula i Đakovo, a čeka se i kandidatura grada Zagreba, rekla je za Media servis ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. Prijave traju do sredine 2015., a uvjet je da grad ima više od 25 tisuća stanovnika te da je upravo kultura ključan moment razvoja grada. Svaki od do sad prijavljenih kandidata imaju svoje specifičnosti, kaže Violić.

"Split ima prednost velike antičke baštine, bogatog tradicijskog zaleđa sa Sinjem i otoke ispred sebe, dok Osijek ima prednosti tromeđe s Mađarskom, BIH i Srbijom, ima svoju Tvrđu, na Dravi je...", kazala je ministrica. Jedan od prvih gradova koji je istaknuo kandidaturu bila je Rijeka. Nekad najmoćniji industrijski grad na ovim prostorima želi rehabilitirati industrijsku baštinu te u tom kontekstu osmisliti budući sadržaj i način života, rekao je riječki pročelnik za kulturu, Ivan Šarar.

"Rijeka na neki način traži svoj novi način funkcioniranja. Rijeka je bivši industrijski grad i koliko god je u hrvatskim okvirima jedan od uspješnijih gradova njoj treba razvojni impuls koji se tiče i kulture, ali i načina na koji sami građani žive", kaže Šarar. Osim toga, Rijeka je konkurentna i zanimljiva i zbog svoje društvene strukture, posebice statusa manjina. Svi projekti su dugoročni, kaže Šarar, te bez obzira na ishod natječaja za njih će tražiti financijsku potporu Europskih fondova. Na kartu bogate barokne jezgre, spoja kulturnog i ekološkog turizma igra Varaždin. Razvili su regionalnu strategiju turizma koja se naslanja na kulturu, a koju planiraju ostvariti bez obzira na kandidaturu, kaže varaždinski gradonačelnik Goran Habuš. Cilj je razviti kontinentalni turizam koji će biti atraktivan posjetiteljima kroz cijelu godinu.

"Sasvim sigurno puno bi značilo za kontinentalni turizam sjeverozapadne Hrvatske da sjever Hrvatske više ne bude prolazna destinacija za turiste već da bude polazišna destinacija; da ovdje dođu, noće i odavde kreću dalje" , ističe Habuš.Natječaj je otvoren do 17.travnja 2015., pa u Ministarstvu vjeruju kako će pristići još kandidatura. Početkom lipnja 2015. znat će se kandidati koji su ušli u uži izbor, nakon čega će odabrane gradove posjetiti europski stručnjaci, a objava pobjednika očekuje se početkom 2016. Laureatu tad preostaju četiri godine da realizira svoje projekte i pokaže da je zaista zaslužio titulu europske prijestolnice kulture koju će, uz hrvatski, ponijeti i jedan grad iz Irske, poručuje Zlatar Violić.

"To bi za Hrvatsku značilo mnogo jer se pokazalo da su sve nove zemlje članice koje su ušle u Europsku uniju dobile veliku turističku prepoznatljivost. Upravo je to upoznavanje druge kulture nešto što privlači ljude da dolaze u posjet godinama i godinama dalje. Ako ste nešto dobro napravili, nešto što ima međunarodnu težinu i europsku dimenziju možete računati da će se to i idućih godina isplatiti", zaključuje Zlatar-Violić.