KLIMATSKE promjene prijete vinogradima na sjeveru Italije. Kolumnistica britanskog Independenta Hana Tvigs istražila je što to znači za obožavatelje pjenušavih vina, a posebno za budućnost prosecca.

"Zamislite ovo. Na grupnom chatu je konačno dogovoren termin i idemo van. Žene gotovo svake dobi znaju koliko je to ozbiljno. Vjerojatno je bila uključena proračunska tablica. Dečki i muževi su otpremljeni u pub. Djeca i psi su ostavljeni kod dadilja. Dostojanstvo je ostavljeno pred vratima.

Jedna od nas moli boga da se izlazak otkaže kako bi mogla ostati kod kuće u udobnijoj odjeći (to sam vjerojatno ja). Ipak dolazimo i zauzimamo svoja mjesta. Postoji samo jedan problem. Nema prosecca.

Svježe manikirane šake lupaju po stolu. Maltretiramo osoblje. Jaja Benedikt se bacaju na zidove. Ljubiteljice prosecca jednoglasno uzvikuju: 'Ali što ćemo sada piti?!' Konobar sramežljivo predlaže: 'Spumante?' Donesi!" našalila se na početku teksta.

Klimatske promjene prijete vinogradima

Prema novoj studiji, to bi mogla biti stvarnost u bliskoj budućnosti zahvaljujući klimatskim promjenama koje prijete vinogradima diljem Europe, posebno onima posvećenim gleri (najboljoj sorti grožđa za prosecco) u sjevernoj Italiji.

U detaljnom izvješću objavljenom prošlog mjeseca u iScienceu, istraživači su upozorili da bi promjenjivo vrijeme, degradacija tla i suša mogli dovesti do gubitka tisućljeća stare tradicije proizvodnje vina i sredstava za život povezanih s njom.

Talijanski pjenušac dugo je bio vodeći izbor u Ujedinjenom Kraljevstvu (SAD je tu zemlju prošle godine skinuo s trona najvećih svjetskih gutača prosecca). Početkom 2010-ih više od trećine cjelokupnog prosecca isporučenog iz Italije diljem svijeta završilo je u Britaniji - otprilike 131 milijun boca godišnje. To su gotovo dvije boce po svakom Britancu.

Alternativa skupom šampanjcu

Podrijetlo opsjednutosti proseccom seže do 2008. godine, kada su potrošači tražili alternativu skupom šampanjcu. "Mekšeg" okusa, daleko pristupačniji (zahvaljujući jeftinijem i bržem vremenu proizvodnje) i nevjerojatno ukusan, prosecco bio je očiti izbor. Rođen je "bottomless brunch".

"Suosjećam sa svima onima čiji vikendi jednostavno nisu potpuni bez boce prosecca. Ipak, ozbiljno govoreći, klimatske promjene ozbiljno prijete svakom aspektu proizvodnje vina, a uvjeti uzgoja postaju samo izazovniji", kaže Hannah Crosbie, osnivačica Dalston Wine Cluba, na vijest da samo 15 godina nakon što je stigao na police svih većih supermarketa prosecco možda bude prisiljen reći - arrivederci.

Prosecco sigurno nije jedino vino u opasnosti, ali se suočava s jedinstvenim problemom. Dok druge vinorodne regije pogođene klimatskim promjenama, kao što su Champagne i Burgundija, mogu jednostavno ponuditi ograničene serije vina s prenapuhanom cijenom i zadržati snobovske enofile među kupcima, marketinška prednost prosecca je to što se može proizvoditi u rinfuzi i po nižoj cijeni.

Izazov za prosecco

Ali Finch, sommelier u Muranu, londonskom restoranu s talijanskom kuhinjom koji nosi Michelinovu zvjezdicu, ne vjeruje da postoji potreba za kvalitetnijim i skupljim proseccom.

"S utjecajem klime, kao i sve većim troškovima proizvodnje vina, izazov za proizvođače prosecca bit će kako uravnotežiti očekivanu cjenovnu razinu s proizvodnjom nešto manjih količina. Regije poput Chablisa, na primjer, imale su višestruke lošije berbe, no ljudi su ipak jednostavno prihvatili činjenicu da moraju platiti više ako žele piti to vino", kaže Finch za Independent.

Chablis, proizveden od grožđa sorte chardonnay na sjeveru Burgundije, oduvijek je bio posebno pod utjecajem klime zbog svog geografskog položaja, ali posljednjih je godina doživio mraz 2016., 2017. i 2021., te sušu i više temperature 2019. i 2020. godine. To je dramatično utjecalo na te berbe i podiglo cijenu boca iz "dobrih" godina.

Problem jednostavnosti proizvodnje

"Ali kad je prosecco u pitanju ljudi vjerojatno ne bi bili zainteresirani za plaćanje više cijene", smatra Finch. Dio problema, smatra, leži i u jednostavnosti proizvodnje.

Prosecco je vino koje odražava aromu grožđa u trenutku berbe, dok je kod ostalih pjenušavih vina poput šampanjca, kao i drugih vrsta vina općenito, poput Chablisa, poanta u procesu starenja. Rastuće temperature znače da grožđe brže sazrijeva, što može rezultirati drugačijim okusom vina pa je jedna od opcija ranija berba grožđa.

"Kod odležanih vina možete se izvući s koliko-toliko nedovoljno zrelim voćem jer se velik dio okusa stvara tijekom duge fermentacije. U proseccu, čija je boca spremna za samo 30 dana, nedovoljno zrelo grožđe moglo bi rezultirati nečim što ima okus poput akumulatorske kiseline", ističe Finch.

"Ako bereš prerano, nemaš okusa. Tako da zapravo proizvođači nemaju mogućnost samo nastaviti proizvoditi u istim količinama. S drugim vinima možete više raditi u vinariji kako bi vino bilo uravnoteženije. S proseccom nema takvog luksuza", objašnjava Finch.

Prosecco je prosecco samo ako dolazi iz dvije regije

Prema talijanskom DOC-u (Denominazione di Origine Controllata), prosecco je prosecco samo ako dolazi iz dvije regije, a to su Veneto i Friuli-Venezia Giulia, te ako se pridržava strogih pravila uzgoja i proizvodnje. Isto vrijedi i za šampanjac - šampanjcem se može zvati samo vino proizvedeno od osam dopuštenih sorti grožđa uzgojenih isključivo u regiji Champagne u Francuskoj.

Izvješće kaže da su ta mjesta "herojskog vinogradarstva" najugroženija. Pravo na naziv već je neko vrijeme predmet spora u cijeloj vinskoj industriji, a australski uzgajivači sorte glera nedavno su podnijeli zahtjev Europskoj uniji da im se dopusti da svoje vino također nazivaju prosecco na temelju toga što je to, kako navode, "dio njihovog migrantskog i kulturalnog identiteta".

Ironično, vjeruje se da je grožđe glera podrijetlom iz Slovenije, a prvo se uzgajalo u vinogradima Prosecca, malog sela u regiji Friuli-Venezia Giulia blizu granice sa Slovenijom. Čak se smatra da naziv potječe od slovenskih riječi preseka ili poseka ili od srpskohrvatske riječi prosek, što znači "put kroz šumu".

Iako bi DOC mogao spriječiti bilo koga da vino proizvedeno od sorte grožđa glera izvan određenih regija nazove proseccom, to nije spriječilo vinare diljem svijeta da u osnovi proizvode isto vino, koristeći iste tehnike.

Pet nat je hit među generacijom Z

Budući da su klimatske promjene sve više otežavale uzgoj grožđa u njihovoj povijesnoj domovini, također su uvjete u sjevernijim regijama učinile povoljnijim za uzgoj određenog grožđa, uključujući bijele sorte kao što je glera, otvarajući vrata novoj generaciji vinara.

"Ne kažem ja da je ovo smrt prosecca", dodaje Finch, ali naglašava da je vinska industrija prirodno vrlo dinamična: "Postoji mnoštvo alternativa proseccu, kako u Europi u smislu pet nata i cremanta i sličnih stvari, tako i u Novom svijetu."

Pet nat - pjenušava vina proizvedena tradicionalnom metodom fermentacije u pojedinačnim bocama - postaje popularan među mlađom generacijom Z, kaže Finch, budući da i dalje nudi nešto svijetlo, voćno i super gazirano, ali bez trošenja toliko vremena na proizvodnju te bez visoke cijene koja dolazi uz šampanjac.

Finch kaže da gosti u njegovom restoranu više nego ikad prije pitaju za engleska pjenušava vina: "Očito postoji korelacija s post-Brexitom. Postoji želja da se proba i pije više lokalnih vina, potencijalno s gledišta održivosti, potencijalno s gledišta cijene i kvalitete zbog povećanja carine. Djelomično je to i zato što su tijekom covida ljudi puno boravili u kućama, a vinski turizam u Ujedinjenom Kraljevstvu bio je vrlo dobar u to vrijeme. I nekako je zapelo."

Hoće li se prosecco moći izvući?

To je mišljenje koje je ponovio Will Amherst, kupac vina u talijanskoj trattoriji Trullo u Islingtonu, sjevernom Londonu. "Ne želim previše napadati prosecco, ali ako idem van i želim pjenušac, i dalje bih radije pogledao koliko košta šampanjac", kaže Amherst.

"A ako idem tražiti nešto drugo, uzeo bih bocu engleskog pjenušca. Jer engleski pjenušac je veliki pobjednik s ovakvom klimom. Prosecco se, po svemu sudeći, čini kao da pomalo gubi u tom pogledu", kaže Amherst za Independent.

Prosecco i ljudi koji ga proizvode zasigurno nisu jedini gubitnici, ali na nadmorsku visinu s nižom temperaturom, koja ga je prije štitila od klimatskih promjena, sada nepovoljno utječu ekstremni vremenski uvjeti. Iznenadne, intenzivne kiše oštećuju tlo i stvaraju klizišta, dok suše izuzetno otežavaju navodnjavanje.

Prilika za pojavu novih vina

Iako se ne preporučuje čuvati prosecco dulje od dvije do tri godine - u usporedbi s do 10 godina za šampanjce - on ne očekuje da će se zalihe uskoro iscrpiti. U svakom slučaju, prosecco u Trullu najviše koristi za Aperol Spritz, gdje čini polovicu pića.

Mnogi ipak u ovome vide uzbudljivu priliku za pojavu novih vina. Jasno je da se sva vina suočavaju s teškom borbom, ne samo za preživljavanje nego i za zaštitu svog identiteta, što je za prosecco, i dalje, nedvojbeno važnije. Ili - možda se samo dogodi rebranding.

Izvorni tekst napisala Olivia Petter za Independent.