Dječak se skoro ugušio, njegova mama apelira na roditelje da nauče prvu pomoć
PREMA posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gušenje je najčešći uzrok iznenadne smrti djece do četiri godine u Hrvatskoj. Stručnjaci upozoravaju da je češći čak i od traumatičnih ozljeda pri padovima, prometnih nesreća i ostalih uobičajenih dječjih ozljeda.
Osim vrlo čestog gušenja sitnim dijelovima igračaka, jedan od glavnih uzroka je hrana. Tu noćnu moru zamalo je doživjela i majka koja je podijelila svoje traumatično iskustvo kako bi upozorila ostale roditelje te apelirala na prepoznavanje gušenja i učenja prve pomoći.
Jeo je jabuku i odjednom se počeo gušiti
Ashlie Johnson svom je dvogodišnjaku dala krišku jabuke koju je sretno grickao gledajući televiziju. Samo nekoliko minuta kasnije njezin sin Declan ispustio je "čudan krik" i činilo se da se pokušava nakašljati, a lice mu je u samo nekoliko sekundi postalo crveno.
Ni mama ni njezin partner Tyson nisu imali položen tečaj o pružanju prve pomoći niti su znali što točno trebaju napraviti, ali su iskoristili svoje instinkte kako bi pomogli dječaku da izbaci zaglavljeni komad voća. Ali kad ni nekoliko snažnih udaraca u leđa nije pomoglo da mu se dišni put oslobodi, pozvali su hitnu pomoć, koja je odjurila u njihov dom u Toowoombi u australskom Queenslandu.
"Hodao je prema meni s podignutim rukama, vjerojatno tražeći od mene da ga podignem i pomognem mu, bio je jako crven u licu i pokušavao se nakašljati'', započela je svoju traumatičnu priču za New York Post.
Bio je u lošem stanju, poplavilo mu je i lice
Declan je hitno prebačen u bolnicu, gdje je rendgenska snimka otkrila da mu se komadić jabuke još uvijek nalazi u plućima. Po hitnom postupku odvezen je u dječju bolnicu Queensland, gdje ga je pregledao specijalist jer su svi pokušaji da se komadić jabuke ukloni bili bezuspješni. Na kraju je zaključeno da mora na hitnu operaciju.
''Bio je u jako lošem stanju i poplavilo mu je cijelo lice. Stavili su ga na respirator kako bi mogli pokrenuti disanje. Odletjeli smo u Brisbane, a on je iz helikoptera odveden ravno u operacijsku salu.
Nakon sat vremena javili su nam da je Declanova operacija bila uspješna. Bila sam tako sretna kad sam čula da je dobro'', rekla je majka koja priznaje da joj je ovo iskustvo bilo nešto najtraumatičnije u životu. Upravo je zbog toga, objašnjava, odlučila podijeliti svoju priču kako bi pomogla roditeljima i upozorila ih na važnost učenja prve pomoći.
''Mislim da je nužno da apsolutno svaki roditelj nauči kako pomoći djetetu ako se počne gušiti. Liječnici su nam rekli da ponekad roditelji čak naprave i nešto što uzrokuje više štete nego koristi kod gušenja, samo zato što nisu educirani niti su se informirali o pravilnom izvođenju prve pomoći'', objašnjava Ashlie, koja sada podiže svijest o važnosti razumijevanja osnovne prve pomoći, a posebno kako se nositi s iznenadnom epizodom gušenja.
"Ono što sam također otkrila je da većina roditelja uopće ne zna prepoznati znakove gušenja. I ja još uvijek učim'', dodaje.
Što napraviti ako dođe do gušenja?
Jasne upute što napraviti ako dođe do gušenja kod djeteta za portal Najdoktor objasnio je pedijatar Milivoj Jovančević.
"Gušenje nastaje kao posljedica začepljenja dišnog puta, često u tijeku igre ili hranjenja. Dijete tijekom gušenja pokušava udahnuti zrak, ali nema uspjeha i brzo postaje plavkasto, osobito po sluznicama. Ako se djetetu u ovoj situaciji ne pruži adekvatna i neodgodiva pomoć, ono gubi svijest i može ubrzo umrijeti. Izuzetno su opasni predmeti ili hrana koji imaju sposobnost bubrenja (grah) ili su ljepljivi uz vlažnu sluznicu dišnih putova (flips, kokice).
Inicijalno je potrebno provjeriti vidi li se strano tijelo u ustima i odstraniti ga prstima. Ne smije se pokušavati tragati za stranim tijelom naslijepo jer postoji mogućnost da ga se pogurne dublje i u potpunosti zatvori dišni put. U samom početku gušenja dijete može još biti u stanju kašljati, disati i pri svijesti je.
Tada se preporučuje podržavanje kašlja uz kratke oštre udarce između lopatica. Starije dijete treba posjesti uspravno i poticati na kašalj te smiriti dijete kako bi adekvatno udahnulo i izbjeglo plač i da ne bi još više otežalo disanje'', objasnio je Jovančević.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati