POSLJEDNJIH desetljeća zabilježena je zabrinjavajuća promjena: djevojčice diljem svijeta ulaze u pubertet sve ranije. Neki stručnjaci upozoravaju da ova pojava ima značajne fizičke i psihološke posljedice, a uzroci su povezani s modernim načinom života, prehranom, stresom i okolišnim čimbenicima, piše National Geographic.

Meta-analiza 30 različitih studija otkrila je da je prosječna dob početka puberteta kod djevojčica pala za tri mjeseca po desetljeću između 1977. i 2013. godine. Danas neke djevojčice razvijaju znakove puberteta, poput rasta dojki, već s šest ili sedam godina.

Nova studija objavljena u JAMA Network Open pokazuje da se dob početka prve menstruacije smanjuje. U razdoblju od 1950. do 2005., broj djevojčica koje su dobile prvu menstruaciju prije 11. godine gotovo se udvostručio na 16%. Osim toga, sve više djevojčica dulje čeka da im menstruacije postanu redovite. Zašto se to događa?

1. Pretilost i prehrana

Sve veće stope dječje pretilosti ključni su faktor. Masno tkivo, koje se nekad smatralo pasivnim, danas se prepoznaje kao endokrini organ koji izlučuje hormone poput leptina i inzulina koji mogu ubrzati početak puberteta.

Prehrana bogata visokoprerađenom hranom, životinjskim proteinima i šećerom, a siromašna voćem i povrćem, također je povezana s ranijim ulaskom u pubertet. Jedno kinesko istraživanje pokazalo je da prehrana bogata grickalicama, gaziranim pićima i prženom hranom povećava rizik od ranog puberteta.

2. Stres i okolišni čimbenici

Rani stres, poput socioekonomskih poteškoća ili obiteljskih trauma, može ubrzati pubertet. Studije su pokazale da djevojčice koje su izložene visokim razinama stresa u ranom djetinjstvu, češće doživljavaju rani pubertet. Pandemija COVID-19 dodatno je pridonijela tom problemu zbog smanjene tjelesne aktivnosti, lošije prehrane i povećane izolacije.

3. Endokrini disruptori

Kemikalije koje remete rad hormona, poput ftalata i bisfenola, nalaze se u brojnim svakodnevnim proizvodima - od ambalaže za hranu do kozmetike. Ove tvari imitiraju djelovanje estrogena i mogu utjecati na raniji početak puberteta. Istraživanje je također povezalo izloženost onečišćenju zraka s ranijom menarhom.

Rani pubertet može imati fizičke i emocionalne posljedice. To su:

Kraći rast: Djevojčice koje rano ulaze u pubertet često brže prestaju rasti, što može rezultirati manjom visinom.
Zdravstveni rizici: Veći rizik od razvoja pretilosti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa i bolesti srca. Također je povezan s povećanim rizikom od raka dojke zbog dulje izloženosti hormonima.
Psihološki izazovi: Rani pubertet može uzrokovati stres, anksioznost, depresiju i probleme s tjelesnom slikom. Djeca koja izgledaju starije od svojih vršnjaka često se suočavaju s pritiskom da se ponašaju zrelije nego što jesu.

Kako pomoći djevojčicama?

1. Zdrav način života: Osiguravanje uravnotežene prehrane, bogate voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, može usporiti početak puberteta. Potaknite redovitu tjelesnu aktivnost i smanjite izloženost visokoprerađenoj hrani i pićima s visokim udjelom šećera.

2. Razgovor i podrška: Roditelji bi trebali otvoreno razgovarati o tjelesnim promjenama s djecom, bez stigmatizacije. Pružanje podrške i edukacija pomažu djeci da lakše prihvate svoje tijelo i razviju zdrave navike.

3. Konzultacije s liječnikom: Ako dijete pokazuje znakove ranog puberteta, važno je konzultirati se s pedijatrom ili endokrinologom. U nekim slučajevima liječnici mogu preporučiti terapiju za usporavanje procesa kako bi se izbjegle dugoročne posljedice.