Pakiranja hrane su puna otrovnih kemikalija. Kako to može utjecati na zdravlje?
AKO SE BRINETE o tome što jedete, trebali biste se brinuti i u čemu je pakirana vaša hrana.
U prosincu prošle godine lanac supermarketa Trader Joe's najavio je da će poduzeti značajne korake u pravcu održivosti ambalaže, a tom objavom izazvao je sveopće oduševljenje. Opisali su svoj plan koji je uključivao smanjenje i uklanjanje viška otpada koristeći materijale koji se mogu reciklirati i izbjegavanje štetne tvari.
Na taj potez ih je navelo shvaćanje brojnih kratkoročnih i dugoročnih rizika povezanih s kemikalijama u pakiranjima hrane: pretilost, rak, kardiovaskularne bolesti i druga zdravstvena pitanja, piše The Guardian. Pojedini borci za zaštitu prava potrošača kažu da je odavno trebalo odustati od korištenja opasnih tvari koje dolaze u kontakt s našom hranom.
"Izbjegavanje upotrebe ovih kemikalija koje se tiču ambalaže veliki je korak naprijed", rekao je Leonardo Trasande, pedijatar i autor knjige "Sicker, Fatter, Poorer: The Urgent Threat of Hormone-Disrupting Chemicals to Our Health and Our Future and What We Can Do About It", a naglasio je i da je važno znati koji će materijali zamijeniti one štetne.
No dok čekamo da proizvođači hrane zbilja izbace korištenje štetnih tvari iz svojih pakiranja, Trasande je naveo nekoliko pakiranja koje bi trebalo izbjegavati:
Transportne, jednokratne posude iz kojih jedete hranu "za van"
Kada se vruća hrana stavlja u takve posude kemikalije iz njih mogu prodrijeti u hranu, a na kraju i u naša tijela. Ove posude se najčešće rade od polistirena, koji se obično naziva stiropor, a već je poznato da je kancerogen. Osim toga, on je i ekološka noćna mora, a pojedini gradovi su već zabranili njegovu upotrebu.
Istraživanje koje su prošle godine objavile grupe za zaštitu potrošača otkrilo je da je gotovo dvije trećine takvih ambalaža sadržavalo povišene razine fluora, što znači da su vjerojatno tretirane PFAS-om, skupinom industrijskih kemikalija proizvedenih u SAD-u, a laboratorijska istraživanja su pokazala da upravo te kemikalije uzrokuju reproduktivne, razvojne, jetrene, bubrežne i imunološke probleme. To može biti povezano s niskom stopom nataliteta i poremećajem štitnjače, navodi Agencija za zaštitu okoliša.
Aluminijske limenke
Upravo one u kojima se pakiraju sokovi, piva, ali i povrće, pa čak i različiti umaci. U takvu ambalažu često se dodaje BPA, jedan od najpoznatijih svjetskih endokrinih disruptora, a upravo se oni povezuju s karcinomom dojke i prostate, neplodnošću i poremećajima metabolizma, ali i mnogim drugim zdravstvenim problemima.
"Male doze tih kemikalija mogu biti jednako učinkovite kao i visoke doze izloženosti. Čak i najniža razina izloženosti može uzrokovati ozbiljne, trajne i doživotne posljedice", rekao je Trasande.
Plastika s oznakama 3, 6 i 7
Osim utjecaja na okoliš, plastika je povezana za cijeli niz potencijalnih zdravstvenih problema. Iako bi je trebalo potpuno izbjegavati, Američka pedijatrijska akademija potiče potrošače da izbjegavaju tri vrste plastike - one koje imaju oznaku brojeva 3, 6 ili 7.
Plastika koja nosi oznaku 3 odnosi se na prozirni celofan, boce od ulja, plastične krugove za bebe kojima rastu zubi, igračke za djecu i kućne ljubimce, pakiranja baterija, lijekova i mnoštvo drugih proizvoda. No ona ispušta dvije toksične kemikalije koje utječu na hormone u tijelu te mogu pridonijeti dječjoj pretilosti, kardiovaskularnim bolestima i ometati muški genitalni razvoj.
Plastika koja nosi oznaku 6 je zapravo polistiren. Jeftina lagana vrsta plastike koja se najviše koristi u izradi pakiranja za hranu i pića, kartona za jaja i plastičnog pribora za jelo. Kada se ugrije ispušta karcinogene supstance te se ne smije dugotrajno koristiti za spremanje hrane ili pića. Zagrijavanjem može osloboditi stiren, povezan s depresijom i umorom, a u visokim dozama može utjecati i na funkciju bubrega, piše The Guardian.
I na kraju broj 7, koji se često nalazi u velikim bocama s vodom, može sadržavati BPA, endokrini disruptor koji je povezan s rakom, metaboličkim poremećajima i neplodnošću.
Proizvodi zamotani u plastičnu foliju
Trasande smatra da ova vrsta folije vjerojatno sadrži ftalate, jedan od najraširenijih endokrinih disruptora. No plastične folije su obično neoznačene, što otežava zaključak koje su vrste kemikalija u njima.
Papirnate šalice za kavu
Iako ovakve papirnate šalice vjerojatno izgledaju bezopasno, većina njih je obložena plastikom kako bi se spriječilo curenje napitka iz nje.
Plastična ambalaža za upotrebu u mikrovalnoj pećnici
Mnogi plastični spremnici i posude za smrznutu hranu mogu tvrditi da su "sigurni za korištenje u mikrovalnoj pećnici", ali taj izraz je pogrešan.
"Stvarnost je da ne postoji plastika sigurna za korištenje u mikrovalnoj pećnici", rekao je Trasande. Naime, zagrijavanje bilo koje plastike u mikrovalnoj pećnici može dovesti do prodiranja kemikalija u hranu koju ćete pojesti.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati