Sadržaj nastao u suradnji s: Kaufland Hrvatska

VID, miris i opip tri su ključna osjetila kojima se služimo pri odabiru hrane. Evo kako ih pametno iskoristiti. 

Nutricionisti preporučuju konzumaciju svježe i, po mogućnosti, lokalne hrane. No što ako su mogućnosti ograničene? Izdvojili smo savjete kako najlakše prepoznati svježu hranu, bilo da se radi o voću, povrću, mesu, jajima ili ribi.

Tri osnovne prednosti svježe hrane su bolje opće zdravlje, pomaže u prevenciji bolesti i kontroliranju tjelesne težine te pruža hranjive tvari koje trebaju tijelu za pravilno funkcioniranje i održavanje zdravlja. Raznovrsno voće i povrće može smanjiti rizik od kroničnih bolesti, pokazala je analiza objavljena 2015. godine u časopisu PLoS medicine. 

Svježa hrana također je važna za prevenciju bolesti. Hranjive tvari koje se u njoj nalaze jačaju imunološki sustav, suzbijaju upale te smanjuju rizik od kroničnih bolesti poput pretilosti, pokazala je studija iz 2023. objavljena u časopisu SSM - Population Health. Druga, ranija studija, objavljena u časopisu Journal of Diabetes Investig 2015. godine, pokazala je da konzumacija svježe hrane pozitivno utječe na sprječavanje razvoja dijabetesa tipa dva. 

Nezdrava hrana loše utječe na pamćenje, pokazala je studija

S druge strane, procesuirana hrana kao što je brza hrana (junk food, fast food) negativno utječe na kognitivne sposobnosti. To dokazuje studija objavljena 2022. godine u časopisu JAMA Neurology provedena na gotovo 11.000 ljudi bez demencije. Istraživači su u periodu od osam godina ispitivali pamćenje, prisjećanje i druge mentalne vještine te došli do zaključka da ljudima koji su jeli više brze hrane kognitivne sposobnosti slabe brže nego ostalima.

No, kako znati da je hrana na policama trgovina svježa? Prvi korak je uključivanje osjetila - vida, mirisa i dodira. 

Banane bi trebale biti čvrste i svijetlo žute boje bez točkica ili s nekoliko sitnih točkica. Ako su zeleno-žute, bit će dobre za nekoliko dana, no one mekane ili sa smeđom korom već su počele trunuti.

Bobičasto voće poput borovnica i malina treba dobro pregledati i pomirisati. Ne bi trebalo biti neugodnih mirisa ni oštećenja. Osim toga, treba pregledati i posude u kojima se nalazi jer ponekad voće može izgledati dobro, a u sredini se na jednoj bobici može skrivati plijesan koja se potom brzo širi na ostale.

Peteljka avokada otkriva kad je pravo vrijeme za konzumaciju

S jabukama je jednostavnije. One mogu sazrijevati nakon branja, stoga se ne treba bojati odabrati neku koja je čvrsta na dodir. Slično je i s narančama, no one osim čvrstoće moraju imati pravilan oblik bez udubljenja i mekanih dijelova. Trebale bi biti i svijetle boje te bez slatkastog mirisa.

Avokado je jedna od najosjetljivijih vrsta voća. Mnogim ljudima može biti teško pronaći avokado koji je dovoljno svjež a da onda doma ne zaborave na njega čekajući da dovoljno sazre. Kod avokada koža postaje tamnija kako dozrijeva, a trik za pravodobnu konzumaciju je provjeriti peteljku. Ako se lako odvaja, voće je zrelo.

Kod prepoznavanja svježeg korjenastog povrća najvažnije je osjetilo opip. Krumpir, repa i slično povrće na dodir moraju biti čvrsti. Sva mekana udubljenja i izdanci znak su da komad nije najbolji odabir. Također, ne smije se osjetiti neugodan miris.

Kod bundeva, koje dozrijevaju u ovo jesensko vrijeme, treba paziti da kora bude čvrsta, ali glatka. Trebala bi zvučati prazno ako je se blago kucne.

Pri odabiru gljiva najbolje je uzeti one koje na dodir djeluju puno i čvrsto. Treba izbjegavati naborane, mekane ili one koje djeluju kao da su obavijene sluzi.

Mlada i svježa salata najčešće je svjetlozelene boje i čvrsta. Sitna oštećenja obično ne smetaju, ali tamni i mekani rubovi znak su uvenuća. Krastavci moraju biti čvrsti u svim dijelovima.

Luk je najbolji bez mrlja i oštećenja na prvom sloju. Bilo kakve promjene boje mogu biti znak oštećenja na kojem se kasnije može razviti plijesan.

Svježe jaje se prepoznaje po tome što se unutarnji sadržaj ne strese ako ga se lagano protrese. Također, svježe jaje tone u čaši vode.

Birate li pileće meso, ono bi trebalo biti bez intenzivnog mirisa i u pakiranju bez previše tekućine. Ostalo, crveno meso, treba biti jake, crvene boje i čvrsto. Treba izbjegavati ono smeđe boje, a pogotovo ako se čini da ga obavija sluz.

Za morske je plodove izrazito važno da budu što svježiji. Trebali bi mirisati kao more, ali ne prejako na ribu i trebali bi biti razmjerno čvrsti. Bilo što sklisko ili drugačije boje nije za konzumaciju.

Svježa riba je sjajna, škrge su crvene, a oči bistre i izbuljene.

Oznake "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do" ne znače isto

Kod pakiranih proizvoda uvijek treba provjeriti rok trajanja i deklaraciju. No ne treba miješati oznake "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". "Upotrijebiti do" označava do kada se proizvod može konzumirati i ne bi ga trebalo konzumirati nakon tog datuma jer se radi o hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva. 

"Najbolje upotrijebiti do" je samo pokazatelj do kada proizvod zajamčeno ima svojstva poput mirisa, izgleda ili konzistencije. Obično su ova svojstva očuvana i nakon navedenog datuma te se hrana s tom oznakom može koristiti i nakon njega i sigurna je za jelo ako se pravilno skladišti.

Da bismo se uvjerili da doista konzumiramo svježu hranu, najbolje bi bilo kupovati namirnice svakog dana, no u stvarnosti je to nepraktično. Stoga većina ljudi u nabavku odlazi jednom u tjedan ili dva. To se ponekad može negativno odraziti na svježinu i kvalitetu namirnica pa one mogu brže propadati. Zato je važno znati pravilno skladištiti i čuvati namirnice kako se one ne bi pokvarile. 

Zbog lošeg načina čuvanja i raspoređivanja obroka u Europskoj uniji se svake godine nakupi 59 milijuna tona otpada hrane. To je 131 kilogram po stanovniku. Tako se izgube 132 milijarde eura, izvijestila je Europska komisija. 

U Hrvatskoj se po stanovniku godišnje baci oko 71 kilogram hrane, što je ukupno 280.379 tona. Četiri petine otpada potječu iz kućanstava, a prosjek Europske unije je 53 posto. Kako bi se te brojke smanjile, potrošači bi se trebali educirati kako smanjiti količinu takvog otpada.

Neki od korisnih savjeta su planiranje obroka i kupnja namirnica prema tom planu, čuvanje na adekvatnom mjestu u hladnjaku i doniranje viška hrane i, naravno, racionalna kupnja, koja ujedno i štedi novac. To je prepoznao i Kaufland, koji svaki tjedan donosi više od 1000 proizvoda po super cijenama te više od 2000 proizvoda s oznakom “diskontno niska cijena“.

Osim toga, proizvode koji se više ne mogu prodati, ali su i dalje zdravstveno ispravni, Kaufland donira registriranim posrednicima u lancu doniranja hrane.

Sponzorirani sadržaj donose Index i Kaufland Hrvatska u skladu s najvišim profesionalnim standardima.