Foto: 123rf

VIDEOIGRE, čak i one nasilne, mogu pozitivno utjecati na učenje, zdravlje i socijalne vještine, pokazao je pregled istraživanja o dobrobitima igranja videoigara objavljen u časopisu American Psychologist.

Do sada su psiholozi uglavnom istraživali negativne učinke igranja videoigara, povezane s nasiljem, ovisnošću i depresijom. Ne dovodeći u pitanje vrijednost tih istraživanja, Isabela Granic, Adam Lobel, and Rutger C. M. E. Engels s nizozemskog Sveučilišta Radbound u Nijmegenu željeli su dati uravnoteženiju perspektivu, koja uključuje i dobrobiti videoigara.

Prostorna orijentacija, zaključivanje i pamćenje

Iako se igranje videoigara često povezuje s intelektualnom lijenošću, oni su u svojoj studiji pokazali da takva igra zapravo može ojačati niz kognitivnih sposobnosti, poput prostorne orijentacije, zaključivanje, pamćenje i percepcije. To se posebno odnosi na pucačke videoigre, koje često sadrže puno nasilja. Igranje takvih igara poboljšava kod igrača sposobost razmišljanja o objektima u tri dimenzije, u jednakoj mjeri kao akademski kolegiji osmišljeni upravo za povećanje tih vještina, koje su se pokazale posebno važnima za postignuća u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Zanimljivo je da igranje drugih tipova videoigara, poput slagalica ili igara uloga, ne donosi ovakve rezultate.

U studiji se također navodi da igranje videoigara pomaže djeci u razvijanju vještina potrebnih za rješavanje problema. Što su mladi više igrali strateške videoigre, poput igara uloga, to su im se u sljedećoj godini više poboljšale školske ocjene i sposobnost rješavanja problema. Kreativnost se kod djece također povećava igranjem bilo kakvih videoigara, uključujući i nasilne igre.

Vježbanje socijalnih vještina i sposobnosti nošenja s neuspjehom

Jednostavne igre, do kojih je lako doći na internetu i koje se mogu brzo odigrati, poput Angry Birds, mogu poboljšati raspoloženje igrača, pomoći mu da se opusti i riješi tjeskobe, stoji u studiji. “Ako igranje videoigara jednostavno čini ljude sretnijima, to je važna emocionalna dobrobit koju trebamo uvažiti”, smatra autorica studije Isabela Granic.

Autori su također istaknuli videoigre kao učinkovit alat za vježbanje nošenja s neuspjehom, a ta će sposobnost djeci pomoći i kad se suoče s neuspjehom u stvarnom životu.

Još jedan sterotip koji ovo istraživanje dovodi u pitanje je socijalno izolirani igrač videoigara. Više od 70 posto igrača igra zajedno s prijateljima, a milijuni ljudi širom svijeta povezani su u virtualnim zajednicama izgrađenima oko igara kao što su Farmville i World of Warcraft. U njima igrači moraju brzo donositi odluke kome će vjerovati, a kome neće, surađivati s drugima te voditi skupine ljudi.

Izvor: Medijskapismenost.hr