Foto: FAH/Index

HEP ZADNJIH nekoliko mjeseci prosperira na slovenskome tržištu. Nakon što je u veljači pobijedio na natječaju Slovenskog operatora distribucijske elektroenergetske mreže za zajamčenu opskrbu u razdoblju od 2016. do 2017. godine, HEP-ova ponuda za trogodišnje opskrbljivanje Ljubljane električnom energijom također je proglašena najpovoljnijom. HEP je u posljednjem krugu javnog nadmetanja za opskrbu Ljubljane dao najbolju ponudu za 270 gigavat sati električne energije, ukupne vrijednosti od oko 12 milijuna eura.

Ponukani novim uspjesima HEP-a na inozemnim tržištima, obratili smo se Hervatskoj elektroprivredi kako bismo saznali nešto više o njezinim planovima za nadolazeće razdoblje.

Ima li HEP namjeru ponuditi se kao alternativa na većem broju inozemnih tržišta?

"S obzirom da se tržište električne energije u Hrvatskoj intenziviralo u posljednjih nekoliko godina,  kao jedan od poslovnih ciljeva HEP-a  svakako je i regionalni iskorak na strana tržišta".

Kakvi su planovi HEP-a konkretno što se tiče Slovenije? Postoji li namjera da se na tom tržištu dalje povećava prisutnost HEP-a?

"HEP je od početka 2013. prisutan u Republici Sloveniji gdje je, u nepune dvije godine, osvojio 5% tržišta električne energije.

Osim u Sloveniji, HEP posluje na europskim tržištima od Njemačke do Kosova, bilo da je riječ o  trgovini, odnosno kupoprodaji električne energije, trgovanju emisijskim jedinicama CO2 ili opskrbi električnom energijom.  HEP je prisutan na brokerskim platformama i energetskim burzama, kao što su EEX i EPEX  (europske burze energije, odnosno električne energije), mađarska burza električne energije HUPX i slovenski BSP SouthPool". 

Koja je HEP-ova strategija za takvu ekspanziju?

"Strateško planiranje temelj je za realizaciju poslovnih ciljeva HEP-a pa tako i u smislu jačanja konkurentnosti tvrtke i širenja na regionalna tržišta.

Pozorno analiziramo i mogućnost širenja poslovanja i na druga regionalna tržišta, osim Slovenije, i to samostalno, putem postojećih inozemnih društava ili osnivanjem novih društava, sklapanjem strateških partnerstava ili akvizicijama. Područja u kojima postoji mogućnost nastupa na susjednim tržištima su investicije u proizvodne objekte, prvenstveno obnovljive izvore energije; trgovina i opskrba električnom energijom i plinom te projekti energetske učinkovitosti".

Revitalizacija hrvatskih hidroelektrana

Uz ekspanziju na inozemna tržišta, HEP je još prošle godine najavio i velika ulaganja u obnovu i izgradnju hrvatskih hidroelektrana.

"Ukupna investicijska vrijednost višegodišnjeg ciklusa revitalizacija hidroelektrana iznosi 3,6 milijardi kuna. Od toga, u razdoblju do 2019. godine planirane su investicije od 2,1 milijarde kuna", kazali su Indexu iz HEP-a.

"Glavni razlog zbog kojega se krenulo u projekt revitalizacije je taj što su HEP-ove hidroelektrane u prosjeku starije od 40 godina, a neke i više od jednoga stoljeća. U samostalnoj je Hrvatskoj izgrađena tek jedna hidroelektrana – hidroelektrana Lešće. Primarni cilj revitalizacije je povećanje raspoloživosti elektrana za potrebe elektroenergetskog sustava, produženje životnog vijeka i smanjenje troškova održavanja i vođenja.

Kao dodatni benefit projekta u HEP-u navode povećanje snage i proizvodnje. Očekuje se dodatnih 111 do 124 megavata nove snage u hidroelektranama, što ukupno odgovara snazi šeste po veličini među 26 postojećih HEP-ovih hidroelektrana. Povećanje godišnje proizvodnje trebalo bi iznositi oko 300 milijuna kilovatsati, što je otprilike iznos dvije trećine proizvodnje svih vjetroelektrana u Hrvatskoj.

Revitalizacije u tijeku

HEP trenutačno provodi nekoliko revitalizacija hidroelektrana. U HE Zakučac tako je u tijeku povećanje  snage za 52 MW (što je više od snage HE Lešće), što bi trebalo povećati proizvodnju za 58 GWh. Vrijednost investicije iznosi milijardu kuna, a od ukupno četiri proizvodne jedinice do sada su zamijenjene dvije. Radovi na zamjeni trećeg agregata još uvijek su u tijeku, a planirani završetak radova je 2016. godina.

U HE Dubrovnik radi se na povećanju snage od oko 20 MW te proizvodnje od blizu 100 GWh godišnje. Obnova agregata B obavljena je u periodu od 2012. do 2013. godine, a pripremljena je obnova agregata A. Radovi počinju ove godine, a završit će 2017. godine. Investicija u obnovu HE Dubrovnik iznosi 320 milijuna kuna.

Pripremljene revitalizacije

Uz navedene revitalizacije na kojima se već radi, planiran je i niz drugih projekata. U obnovu HE Varaždin uložit će se 370 milijuna kuna, a u revitalizaciju HE Senj oko 290 milijuna kuna.

Ostale hidroelektrane koje HEP ima namjeru "pomladiti" su: Čakovec, Vinodol, Rijeka i Gojak, a u tijeku je i priprema dokumentacije za revitalizaciju HE Orlovac, vrijedna 510 milijuna kuna.