Foto: AZ Crobus

TVRTKA AZ Crobus potpisala je desetogodišnji ugovor o isporuci autobusa za Republiku Irak u vrijednosti većoj od dvije milijarde kuna. U prvih pet godina ugovora ukupno će biti isporučeno 2000 autobusa.

Tom je prilikom održano i službeno otvorenje tvornice u Sesvetskom Kraljevcu, koju je otvorio potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić. Otvorenju su prisustvovali i ostali predstavnici Vlade - ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja Anka Mrak Taritaš, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, zamjenik ministra unutarnjih poslova.

Do sada je u tvornicu i razvoj investirano 180 milijuna kuna te je plan nastaviti sa ulaganjem. Kako su priopćili iz kompanije, za početak će radna mjesta naći 60 djelatnika, a plan je da taj broj u sljedeće dvije godine naraste na 180. Kako je u planu razvoj što više sklopova s domaćim kooperantima posao će naći dodatnih 100 djelatnika.

Rijetka priča o uspjehu hrvatske proizvodnje

Tvrtka AZ Crobus kao dio Zubak Grupe sa radom je započela 2006. godine. Glavna djelatnost je i projektiranje i proizvodnja autobusa. Na pogonskoj grupi SCANIA je isprojektiran, dizajniran i proizveden međugradski autobus visoke klase. Projekt je rađen samostalno i rezultat je rada hrvatskih stručnjaka.

Prototip je nakon uspješnog testiranja i dobivanja svih europskih certifikata i homologacije, javnosti pokazan 2010. godine.

Pored međugradskog autobusa sa 49 ili 51 sjedišta, ovisno o opremi, ističe se i prototip autobusa namijenjenog za prijevoz osoba sa invaliditetom. Radi se o proizvodu sa desnim volanom namijenjenom za sada za englesko tržište.

Izvoz pao za 181 milijuna eura

Hrvatski izvoz do svibnja ove godine pao je 181 milijuna eura u odnosu na isto lanjsko razdoblje, upozoreno je na redovnom susretu Liderovog kluba izvoznika u Zagrebu. Ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku uz ostalo su se požalili na trenutno 11 izvoznih klastera, slabu potporu države ulaganju u inovacije i razvoj te neučinkovitu administraciju. On, pak, predviđa da će jesen donijeti i povoljniju izvoznu klimu.

Godina je za izvoznike loše počela, skromne brojke krajem travnja pokazale su ukupan minus od 6,1 posto, jednak ukupnom lanjskom izvozu žitarica. Oscilacije su ogromne. Do svibnja je, za ilustraciju, izvoz hrane i živih životinja pao 20%, dok su u plusu goriva i maziva te farmaceutski proizvodi. Ministar Vrdoljak očekuje da bi nepovoljni trend mogao ublažiti rast izvoza u drugom dijelu godine.

Vrdoljak očekuje rast

"Hoće li porasti u toj mjeri da pokrije minus koji je učinjen u prvoj polovini godine, ajmo vjerovati da hoće. Mislim da se trebaju i tradicionalne izvozne industrije bitno uključiti u to - brodogradnja, energetika i svi oni koji su u velikom volumenu dosad doprinijeli hrvatskom izvozu", istaknuo je Vrdoljak.

Ulaskom u Europsku uniju i tržište na kojem su naše tvrtke već odavna prisutne sada valja poraditi na konkurentnosti. Smanjenje nepotrebnih 11 klastera na 4, te više novca za istraživanje, razvoj i brendiranje dio je očekivanja izvoznika od Vlade i svih koji sudjeluju u kreiranju razvojnih strategija.

Industrijska strategija u izradi

Kad je ona industrijska u pitanju, Vrdoljak je najavio da će je umjesto ministarstva napisati struka, odnosni sektorski konzultanti te bi trebala biti gotova do kraja godine. Tada ćemo saznati i na kojim bi se poljima trebali specijalizirati u sljedećem desetljeću. Industrija, usluge i energetike zauzimat će ključno mjesto, ističe Vrdoljak, a probleme na stranim tržištima otklanjati gospodarska diplomacija zajedno s njegovim ministarstvom. Izvoznicima predviđa bolja vremena.

"Dokaz tome je, evo ELKA u kojoj smo i koja ima 60 posto izvoza, od toga 90 posto u zemlje Europske unije. Sama brojka govori da na 60 posto tržišta sada ulazimo puno lakše nego što smo dosad ulazili, pa 'ajmo vjerovati da će im i brojevi i zaposleni ljudi i plaće biti bolji nego što su bili do sada", rekao je Vrdoljak.

Našeg najpoznatijeg proizvođača kabela nazivaju i 'posljednjim Mohikancem' Žitnjaka, nekad jake proizvodne zone danas poznatije po trgovačkim sadržajima. No svi se slažu da su jedino inovacije, razvoj i tehnologija u vlastitoj proizvodnji sigurna karta za skok Hrvatske na ljestvici konkurentnosti.