Foto: Ivica Čolić

IAKO kao djelatnost ne postoji, humanitarnom razminiranju hitno je potreban novi zakon (trenutno u izradi) kojim bi se Republika Hrvatska morala brže i kvalitetnije očistiti od MES-a (minskoeksplozivnih sredstava) i NUS-a (neeksplodiranih ubojnih sredstava) i veliki dio prostora RH staviti u funkciju nečega, pa makar samo za potrebe poljoprivrede, iako je veliki dio Hrvata već uvjeren da se to ne isplati. Predmet obavljanja poslova je MSP (minski sumnjivo područje -  cca 615 km2), koji se polako smanjuje i morao bi nestati do 2019. godine.

> Hrvatska kao veliko skladište eksplozivnih sredstava i ujedno samoposluživanje

Izrada idejnih projekata HCR-a

Projektiranje je jedna od najvažnijih zadaća Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) i osnova za daljnje postupanje, tj. provođenje javne nabave za obavljanje poslova razminiranja i pretraživanja. Poslovi razminiranja i pretraživanja obavljaju se istim metodama, ali to su ipak prilično različiti poslovi, što se vidi iz rezultata, kako su neki voljeli govoriti, vraćenih površina na sigurnu uporabu zajednici. Da bi se izradio idejni projekt razminiranja i/ili pretraživanja, moraju se angažirati mnogobrojni resursi za prikupljanje svih potrebnih informacija i elemenata za izradu tog dokumenta. To je spor i skup postupak kojime dobivamo jedini proizvod HCR-a, koji sadržava podatke o područjima s određenim granicama koje je potrebno pretražiti i/ili razminirati. Idejni projekt za određeno područje mora sadržavati sve najvažnije, godinama prikupljane informacije od postojanja HCR-a u pisanom tekstu, popraćene kartama kojima se točno definira područje radova i minska situacija kroz zapisnike postojećih i očišćenih minskih polja. Kvaliteta izrađenih idejnih projekata ovisi prvenstveno o raspoloživom vremenu za njihovu izradu i metodologiji prikupljanja podataka, a u posljednje vrijeme to je najčešće opći izvid. Uz to je vezan i glavni prigovor izvođača radova zato što se općim izvidima sa sigurnih površina ne mogu prikupiti svi potrebni parametri za izradu ozbiljnih ponuda.  Važno je napomenuti da se trenutno za potrebe obavljanja poslova humanitarnog razminiranja izrađuje sve veći broj idejnih projekata s velikim udjelom ručnog rada, prvenstveno zbog vegetacije i sve zahtjevnijih minskih situacija, na određenim područjima.

Precizne podatke o izradi idejnih projekata i ostalu zakonski vezanu regulativu pogledajte  na internetskoj stranici HCR-a. Navedene poslove prikupljanja podataka, obavljaju pirotehničari izvidnici i projektanti HCR-a, koji bi (su) trebali biti osposobljeni za obavljanje raznih zahtjevnih poslova, jer se u MSP-u može i stradati.

Paralelno s projektiranjem, cilj je bio i ostao smanjiti MSP različitim metodama, iako se s nekim koje se dugoročno provode ne mogu složiti (redukcija) jer je u suprotnosti s člankom 69. Ustava Republike Hrvatske. Načelno da ne dvojimo, HCR osim spomenutih poslova, obavlja još mnogobrojne važne poslove sukladno Uredbi o njegovu osnivanju.

Cijene u razminiranju i/ili pretraživanju

Jedan od najzanimljivijih dijelova javne nabave koju provodi HCR je postignuta cijena u pojedinim postupcima javne nabave radi ustupanja poslova razminiranja i/ili pretraživanja. Ona je definirana kao jedinična cijena u kunama po metru kvadratnom, kao npr. 4,25 kn/m2 i kao ukupna cijena u kunama na ukupnoj površini pojedinog idejnog projekta, koji je bio predmet javne nabave za obavljanje poslova. Ta cijena je dijelom definirana prilogom 3. „Pravilnika o načinu obavljanja poslova humanitarnog razminiranja“, NN 53/07, a jednim dijelom fleksibilnošću tvrtke, koja je vidljiva kroz utrošeno vrijeme i ostvarene učinke. Više kvadrata u jedinici vremena, više novaca! Nisu sve tvrtke jednako učinkovite i to ovisi o puno unutarnjih parametara, a jedan od njih je sigurno je li tvrtka ozbiljan i odgovoran pravni subjekt ili će ista poslužiti za nešto drugo, ma što god to značilo. Osim što se u samom startu 1998. godine, strateški pogriješilo u operativnom planiranju obavljanja poslova razminiranja, jer se prvenstveno nisu rješavala poznata minska polja, cijene su bile stvarno „šarolike“. Od npr. 30-tak kn/m2 nekad, do današnjih npr. 4 kn/m2, cjenik je doživio velike promjene. Za razliku od lijepljenja pločica gdje je cjenik definiran od npr. 8 €/m2, razminiranje je manje isplativo i cjenik nije zaštićen, ali to ne znači da država to mora mirno gledati.

Ako se na javnom natječaju Hrvatske turističke zajednice (HTZ) strogo i nadasve vodiljom ekonomske isplativosti boduju dostavljene ponude, zašto se bodovanje ne primjenjuje i na natječajima za poslove humanitarnog razminiranja u HCR-u. Sukladno važećoj zakonskoj regulativi, najjeftinija ponuda je najbolja ponuda, ali izgleda da može biti i drugačije. Osim bodovanja koje je neko vrijeme, prije nekoliko godina bilo zastupljeno u postupcima javne nabave, pravnim osobama na poslovima razminiranja bi se moralo omogućiti naplatu izvantroškovničkih radova. Načelno, nepriznavanje tih troškova privatne poslodavce na poslovima razminiranja stavlja u neravnopravni položaj prema ostalim poslovnim subjektima u RH, sukladno NKD-u (Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007., NN 58/07).

Ako je to moguće u građevinskoj djelatnosti, zašto to ne bi bilo moguće i na poslovima humanitarnog razminiranja. Svaki projekt ima svoje specifičnosti i često ne znate što vas očekuje na predmetnim površinama. Ponekad dobijete projekt razminiranja na kojem se pronađe daleko veća količina MES-a i NUS-a od procijenjene. Ta otkrivena količina ubojnih sredstava usporava poslove razminiranja zbog povećane opasnosti za pirotehničare i još ih dodatno poskupljuje, zbog potrebe uništavanja pronađenih sredstava. Ponekad morate ukloniti vodu iz kanala, a iznenada veće količine oborina još više napune kanale. Iste kanale ponekad ne smijete ni prazniti zbog nekih razloga, ili jednostavno, čitava površina za razminiranje je natopljena vodom, radovi se usporavaju, a ugovoreni rok ističe. Vremenska situacija (kiša, blato, snijeg) se mijenja iz dana u dan. Ponekad jednostavno „uletite“ u projekt na kojem ima daleko više građevnog ili nekog drugog otpada od očekivanog, iako razminiranje tih dijelova površina ne bi trebalo spadati pod razminiranje, već možda pod nekakvu sanaciju. Mnogo nepoznanica koje su skrivene i do kojih se nije moglo doći, utječu na formiranje konačne cijene za pojedine projekte. Sukladno navedenom, bilo bi pošteno od naručitelja radova prema izvođaču radova priznati mu tu vrstu troškova, ako se pojave, kroz ugovore ili još jednostavnije kroz anekse, ukoliko nastane potreba za obavljanjem većeg obima radova tijekom obavljanja poslova. Iako se površina radova u ugovorima o obavljanju poslova precizno definira, na pojedinim projektima dobivamo povećanje površine zbog nagiba terena, a tu površinu koja je nastala između tzv. tlocrtne i razvijene površine naručitelj radova ne plaća, iako je nastao višak (potrebnih) radova.

Treba znati da ugovore sklopljene za radove razminiranja privatne tvrtke sa jedinim naručiteljem HCR-om, sklapaju pod vrlo strogim uvjetima. Jedan „pad“ (pronalazak MES-a i/ili NUS-a tijekom stručnog nadzora) radilišta, tvrtku može doslovno „uništiti“.

PRILOG 3.

1. PROCJENA MOGUĆIH UČINAKA PIROTEHNIČARA KOD PRIMJENE RUČNE DETEKCIJE MINA (KAO PRVE METODE)

  Kao što se vidi, postoje  planirani i mogući neplanirani troškovi i zato je obavljanje poslova humanitarnog razminiranje skup posao, a ako se svi troškovi sagledaju kroz trošak jednog pirotehničara po danu, vidljiva je njihova veličina. Troškovi rapidno rastu ako se tvrtki na završnom stručnom nadzoru pronađe MES i/ili NUS, jer ukupne radove za koje je dala izjavu o očišćenosti mora ponoviti o svom trošku. Načelno, projekti na nadmetanju se moraju birati pažljivo, ako je ikako moguće, jer su sredstva ograničena i u HCR-u precizno „planirana“ za svaki pojedini projekt. Mišljenja sam ipak, da bi u ponudama bilo uputno ukinuti iskazivanje jedinične cijene i ostaviti samo ukupnu ponuđenu cijenu. Više nema manipulacije s više – manje kn/m2, nego je ukupna ponuđena cijena jasna i transparentna, jer kad se upletemo u tumačenje tzv. tlocrtne površine, tada povećavamo i površinu RH.

Trenutno, na javnim nadmetanjima se ponovo postižu rekordno niske cijene, ispod 3 kn/m2,  prvenstveno zato što regulatori ne funkcioniraju, a to su … !?

Primjer: Tvrtku 1 pirotehničar košta cca 2.000 kn/dan

Tablica realnih troškova u različitim uvjetima ručnoga rada pirotehničara  (veza tablica 1. PRILOG 3.)

 

Razminiranje se ne bi smjelo gledati kao trošenje novaca nego kao ulaganje, jer je približno 1/3 Republike Hrvatske bila obuhvaćena ratnim djelovanjima, a privredni potencijal te predmetne površine je ogroman.

Uz cijenu je automatski vezana kvaliteta izvedenih radova i to bi moralo biti važno svim građanima RH, jer nitko, baš nitko ne želi čitati o stradavanjima prijatelja, susjeda, turista ili njegovih najbližih. Takva događanja i namjerno plašenje građana i turista postojećim minskim poljima i izmišljenim brojem žrtava, zasigurno nije put osiguranja uvjeta za kvalitetu života građana ove države i održivi gospodarski razvoj RH.

 Nadzor kvalitete

Nadzor kvalitete tijekom obavljanja i nad obavljenim poslovima humanitarnog razminiranja obavljaju nadglednici i nadzornici HCR-a, a njima su nadređeni inspektori MUP-a koji provode upravni i inspekcijski nadzor. Važno je napomenuti da je kvalitetu postavljenih keramičkih pločica lako utvrditi, ali kvalitetu odrađenih poslova humanitarnog razminiranja nije, niti će biti dok se nešto bitno u sustavu ne promijeni.

Uz sav nadzor nad dobivanjem glavnog produkta (m²) koji HCR „kupuje“ kao naručitelj o neupravljanju s rizicima (kvaliteta radova, promet eksplozivnih tvari) bi se moglo svašta napisati i to je dijelom navedeno u objavljenom članku. Republika Hrvatska je sada u EU te kako se do sada nismo pokazali voljni zbog neznanja ili nekih drugih razloga povući veću količinu eura za završetak ovih zahtjevnih poslova, mislim da je posljednja prilika za aktiviranje projekata tematski vezanih za razminiranje i izvući što veću količinu financijskih sredstava koja nam nedostaju već dugi niz godina. Opet smo na početku kod „nevažnih projekata“  te slijedi pitanje za sve. Hoće li Republika Hrvatska ostati jedina država u svijetu koja je očistila svoj teritorij, uglavnom vlastitim novcem? Prijedlozi novoga zakona MUP-a i HCR-a će vjerojatno biti objedinjeni u zajednički prijedlog spreman za javnu raspravu, zakonodavac će zakon prihvatiti, ali netko će poslove opisane u zakonu morati odraditi, kvalitetno.

Osim zakona, bez obzira na djelatnost, važni su ljudi koje te poslove odrađuju. Rezultat neulaganja u kadar i nedostatak financijskih sredstava uvijek rezultira niskom kvalitetom odrađenih poslova i nepoštivanjem zadanih rokova. U humanitarnom razminiranju to je vidljivo kroz broj „zaostalog“ MES-a/NUS-a, loše planiranje, veliki broj površina koje su „RAZMINIRANE“, a ne koriste se, potencijalno novi broj stradalih i neispunjenje osnovnog cilja Nacionalnog programa protuminskog djelovanja RH (NN 120/09), u potpunosti uklanjanje minske opasnosti do 2019. godine s područja Republike Hrvatske.