Stoltenberg preuzeo dužnost glavnog tajnika NATO-a: Nema kompromisa spram Rusije
Foto: Hina
NOVI glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg preuzeo je u srijedu dužnost koju je u proteklih više od pet godina obnašao Anders Fogh Rasmussen.
Norvežanin Stoltenberg je u srijedu ujutro ušao u svoj ured u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, a tijekom dana predsjedavat će prvim sastankom Sjevernoatlantskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica te održati prvu konferenciju za novinare.
Stoltenberg na tom mjestu zamjenjuje bivšeg danskog premijera Rasmussena, kojemu je mandat istekao jučer, nakon pet godina i dva mjeseca koliko je bio glavni tajnik NATO-a.
U mladosti je bio pacifist
Jens Stoltenberg, 55-godišnji socijaldemokrat, u dva je navrata bio norveški premijer, od 2000. do 2001. te od 2005. do 2013. godine. Sin je Hrvatskoj dobro poznatog Thorvalda Stoltenberga, nekadašnjeg norveškog ministra obrane i vanjskih poslova, koji je 1993. godine imenovan za posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju i za supredsjedatelja Međunarodne konferencije za bivšu Jugoslaviju.
Thorvald Stoltenberg je na mjestu posebnog izaslanika UN-a zamijenio bivšeg američkog tajnika Cyrusa Vancea te je umjesto njega nastavio posao zajedno s izaslanikom tadašnje Europske zajednice Davidom Owenom.
Jens Stoltenberg, ekonomist po obrazovanju, za glavnog je tajnika imenovan u ožujku ove godine. U mladosti je bio pacifist i pripadao je pokretima koji su bili protiv NATO-a i Europske zajednice. Već 70-tih godina prosvjedovao je protiv američkog rata u Vijetnamu, ali je kasnije Norveška s njim na čelu kao premijerom sudjelovala u ratu u Afganistanu te u zračnim udarima protiv Gadafijeva režima u Libiji.
Tijekom svoje političke karijere razvio je dobre odnose s Rusijom, s kojom NATO zbog krize u Ukrajini ima najzategnutije odnose od završetka Hladnog rata.
Predložila ga Angela Merkel
On je prvi glavni tajnik koji dolazi iz zemlje koja graniči s Rusijom. Stoltenberg je s ruskim čelnicima Vladimirom Putinom i Dmitrijem Medvedevim zaključio sporazume o razgraničenju na moru i o ukidanju viza za lokalno stanovništvo s obje strane granice.
Prema norveškim medijima, za glavnog tajnika NATO-a predložila ga je njemačka kancelarka Angela Merkel, što je brzo podržao američki predsjednik Barack Obama.
U kampanji za parlamentarne izbore prošle godine na svom Facebook profilu objavio je video klip snimljen kada je u lipnju 2013. godine, prerušen u vozača taksija, u uniformi i sa sunčanim naočalama nekoliko sati razvozio građane po Oslu.
Rekao je da je to učinio kako bi čuo i vidio što građani misle. Jedan ga je putnik prepoznao i upitao: "znači, postali ste vozač taksija, jeste li dali ostavku na mjesto premijera"?
Jens Stoltenberg je oženjen i ima dvoje odrasle djece.
Stoltenberg: Potreban snažan NATO
Novi glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je u srijedu preuzeo dužnost, izjavio je na svojoj prvoj konferenciji za novinare da će mu prioritet biti provedba odlukla sa summita Saveza u Walesu, proglašavajući krizu u Ukrajini za glavnu opasnost za euro-atlantsku sigurnost.
"Odluke donesene u Walesu osigurat će da NATO bude spreman za budućnost. Moja odgovornost je provesti te odluke", rekao je Stoltenberg.
NATO je na svom summitu 4. i 5. rujna u Newportu u Walesu usvojio Akcijski plan o pripravnosti (RAP), koji predviđa uspostavu snaga za brzo djelovanje koje se mogu vrlo brzo rasporediti na teritoriju zemalja članica u slučaju da im je ugrožena sigurnost.
Namjera te inicijative je pružiti sigurnost zemljama bivšeg sovjetskog bloka koje su se pridružile NATO-u posljednjih 15 godina, posebice Poljskoj i baltičkim državama Litvi, Latviji i Estoniji.
Branit ćemo naše saveznike
"Najvažnija zadaća NATO- je zaštita i obrana naših država od napada. Članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora ostaje kamen temeljac našeg Saveza. Mi ćemo se držati naših obveza i braniti naše saveznike. Stoga, trebamo snažan NATO, snažan kao politički savez i snažan kao vojni savez", rekao je Stoltenberg.
Stoltenberg je rekao da jutros na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća razgovarano o promijenjenom sigurnosnom okruženju.
"Na istoku, prekid vatre u Ukrajini predstavlja šansu, ali Rusija zadržava svoju sposobnost destabiliziranja Ukrajine. I Rusija krši međunarodno pravo", rekao je Stoltenberg.
Isto tako, dodao je, na jugu se širi nestabilost, gdje međunarodna koalicija koja uključuje i NATO poduzima odlučne korake protiv terorističke skupine Islamska država.
Tri prioriteta
Kao svoja tri glavna prioriteta je istaknuo - očuvanje snažnog NATO-a, osiguranje stabilnog susjedstva kroz suradnju s partnerima i čuvanje čvrstih veza između Europe i Sjeverne Amerike.
Glavnim izazovom za euro-atlantsku sigurnost smatra krizu u Ukrajini, izazvanu ruskom vojnom intervencijom.
"Na summitu smo jasno rekli naše stajalište. NATO ne traži sukob s Rusijom, ali ne možemo i nećemo raditi kompromise oko načela na kojima počiva naš Savez i sigurnost Europe i sjeverene Amerike. Mi ćemo i dalje podupirati neovisnu, suverenu i stabilnu Ukrajinu. Svaka europska država mora imati slobodu da sama odluči o svojoj sudbini. Treba nam jasna promjena u ruskom djelovanju. Promjena koja će dokazati da poštuje međunarodno pravo", rekao je Stoltenberg.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati