Ilustracija: Shutterstock

BROJ osobnih bankrota u Sloveniji u velikom je porastu, o čemu svjedoči činjenica da je taj postupak u prvoj polovici 2013. započet nad 450 pojedinaca, dok se u prvih šest mjeseci ove godine ta brojka povećala na 2250.

Slovenski vrhovni sud procijenio je da bi slijedom takvog trenda ove godine osobni stečaj mogao biti proveden protiv skoro 4000 osoba.

Institut pokretanja osobnog bankrota, kao mogućnost za one koji ne vide drugog izlaza iz financijskih teškoća, zakonski je uveden krajem 2008., a u prvoj godini primjene zatražilo ga je 98 ljudi.

Osobni bankrot može pokrenuti dužnik ili njegov vjerovnik, ali i radnik zaposlen u poduzeću koje mu duguje plaću. U prvom slučaju, akontaciju troškova stečajnog postupka pokriva dužnik, a u druga dva početne troškove postupka snosi sud.

Sva imovina dužnika ulazi u stečajnu masu

Ukupni troškovi postupka iznose oko 2000 eura, a imovinom dužnika tijekom postupka upravlja stečajni upravitelj sve do podmirenja duga.

Za kontrolu je nadležan sud, a sva imovina dužnika ulazi u stečajnu masu, iz koje se namiruju vjerovnici. Iz stečajne mase izuzima se samo minimalna plaća, umanjena za pokrivanje poreza i obveznih doprinosa za socijalno osiguranje, a dužnik se smatra samo ograničeno poslovno sposobnim dok se ne izvuče iz duga.

U osobnom stečaju posljednjih se godina našlo i nekoliko istaknutih slovenskih poduzetnika i bivših političara.

S porastom broja osobnih bankrota rastu i troškovi državnog proračuna jer procjene govore da će 2014. sudovi kao predujam za otvaranje osobnih bankrota potrošiti čak 16 milijuna eura, a ti se iznosi poslije vrlo rijetko mogu naplatiti od osoba u stečaju pa ostaju državnim troškom.