POSLJEDNJIH nekoliko dana svi smo zabrinuto usmjerili naš pogled prema stravičnom požaru u Amazoniji, najvećoj prašumi na svijetu, poznatoj pod nadimkom - pluća svijeta. Prema brazilskom Nacionalnom institutu za svemirska istraživanja (INPE), od početka godine u Brazilu je izbilo više od 72.000 požara.

Amazonskom prašumom trenutno haraju požari takvih razmjera da se njihov dim vidi čak i iz svemira (slika dolje), a INPE je izvijestio da je samo od prošlog četvrtka zabilježeno više od 9500 požara te da svake minute izgori površina više od jednog i pol nogometnog igrališta izuzetno dragocjene prašume.

S obzirom na to da je poznato kako Amazonija osigurava 20% svjetske zalihe kisika i kako je ona jedno od najvažnijih spremišta stakleničkog plina CO2, mnogi su se s pravom zabrinuli za budućnost našeg ekosustava i zapitali što mogu učiniti, i kao pojedinci i kao kolektiv, kako bi spasili taj dragocjeni izvor svježeg zraka koji je ujedno i zaštita od galopirajućih klimatskih promjena.

No prvo bismo trebali ukratko podsjetiti što je točno uzrokovalo požare ovakvih razmjera na tom inače vlažnom području jer, kao što često biva, sam uzrok problema vrlo je često povezan s njegovim rješenjem.

Zašto su požari buknuli baš sada?

Amazonska prašuma većinu je godine poprilično vlažno područje. Zato i spada u sustav tropskih kišnih šuma, a sušno razdoblje počinje tijekom srpnja i kolovoza te obično prestaje do sredine studenog, navodi Cnet.

Poljoprivrednici se često koriste kontroliranim požarima kako bi raščistili zemljište i pripremili ga za uzgoj raznih kultura. Stoga su ljudi, smatra Christian Poirier, direktor neprofitne organizacije Amazon Watch, najčešće ti koji su odgovorni za veliku većinu požara koji nastaju na tom području.

Kao što smo već pisali, dijelovi Amazonije gore svake godine za vrijeme spomenute sušne sezone. Globalno zagrijavanje je, međutim, već produljilo ovu sezonu za tri tjedna, tvrde znanstvenici. Je li onda ovo normalna prirodna pojava pogoršana sušom, koja je pak pogoršana globalnim zagrijavanjem? Ili su požari ipak djelo ljudskih ruku? 

Ipak smo mi krivi

"Kad gledamo iz svemira, vidimo da ekonomske aktivnosti, a ne suša, potiču požare. Oni se događaju duž koridora za prijevoz i rubova (brazilskih saveznih) država Amazonas i Matto Grosso, gdje je u tijeku naseljavanje i širenje poljoprivrede. To je ekonomski signal, ne klimatski signal", kaže Morton u razgovoru za američki časopis Wired.

Ekološki aktivisti za požare okrivljuju brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, nacionalista i populista. Optužuju ga da je znatno oslabio ekološku regulativu u zemlji te da drvosječe i poljoprivrednike potiče na krčenje šuma.

Brazilski Nacionalni institut za svemirsko istraživanje (INPE) ovog je mjeseca objavio da je deforestacija ove godine viša za čak 88% nego lani.

INPE je evidentirao i gotovo jednako povećanje požara u odnosu na prošlu godinu - od početka godine zabilježio je 73 tisuće požara, što je za 84% više nego lani. Ova nevjerojatna podudarnost dodatno osnažuje argument da su krčenje Amazonske prašume i požari u njoj usko povezani. Drugim riječima, požari se podmeću upravo kako bi se iskrčila šuma, pri čemu pepeo spaljenog drveća služi kao gnojivo i čini zemlju za buduće pašnjake stoke plodnijom. 

Veliki problem je - stočarstvo

"Požar koji vidimo danas je požar uzrokovan deforestacijom. Oni (stočari) sijeku stabla, ostavljaju drvo da se suši i onda ga kasnije zapale tako da pepeo može pognojiti tlo", objašnjava znanstvena direktorica brazilskog Instituta za ekološko istraživanje u Amazoniji (IPAM) Ane Alencar. 

Zapravo, kako piše Quartz pozivajući se na podatke sveučilišta Yale, stočarstvo je odgovorno za do 80% trenutne deforestacije Amazonske prašume. Satelitske snimke pokazuju kako je dim izmiješan sa smećkastom bojom farmi ondje gdje je šuma već iskrčena.

Brazil je, inače, dom za više od 200 milijuna grla stoke, a 2015. brazilski izvoz govedine činio je čak 14% svjetskog izvoza. Ta goveda uzgajaju se upravo na zemlji koja je nekad bila dio prašume. A sve veća globalna potražnja za govedinom, posebno iz rastućih tržišta kao što je Kina, služi brazilskim stočarima kao dodatni poticaj da krče prašumu i domognu se dragocjenog plodnog zemljišta za ispašu, nesvjesno ili ne mareći za neprocjenjivu štetu koju time nanose cijelom planetu.

Što možemo učiniti kolektivno?

Sada kada smo naveli osnovne uzroke požara što haraju Amazonijom, možemo se pozabaviti i realnim te provedivim rješenjima. U kolektivnom smislu lopticu smo prebacili na političare, odnosno na naše predstavnike.

Mada se politička scena, u globalnom smislu, već godinama zalaže za što bržu provedbu određenog broja rješenja za klimatske promjene, sve ide prilično polako te se više čini da u tom smislu tapkamo na mjestu, a ne da se krećemo naprijed.

No možda će naše političare, što je sreća u nesreći, ovakve globalne katastrofe prodrmati i natjerati ih da se pokrenu i iz svojih udobnih fotelja naprave, u ekološkom smislu, nešto konkretno. Nešto takvo upravo se dogodilo. Naime, brazilski predsjednik Bolsonaro doživio je oštru kritiku političke zajednice, ali i neke ozbiljne prijetnje.

Irska je u petak zaprijetila Brazilu da će, ako ne krene s ozbiljnom zaštitom Amazonske prašume, glasati protiv ugovora o slobodnoj trgovini koji je EU potpisao s nekim zemljama Južne Amerike: Brazilom, Argentinom, Urugvajem i Paragvajem.

Pritisak Europske unije

Francuski predsjednik Emmanuel Macron također je danas izjavio kako je njegov brazilski kolega Jair Bolsonaro "lagao" o svojim obvezama u pogledu zaštite okoliša te je i on spomenuo kako će se zbog toga usprotiviti navedenom trgovinskom ugovoru. Ugovor EU-a i Mercosura o slobodnoj trgovini potpisan je krajem lipnja nakon dvadeset godina pregovaranja, a obuhvaća tržište od 780 milijuna potrošača, odnosno četvrtinu svjetskog bogatstva.

Dodatno, čelnici industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, skupine G7, koji se tijekom vikenda sastaju u Francuskoj, također namjeravaju potegnuti pitanje stravičnih požara u Brazilu i njihovih posljedica na okoliš.

"Članovi G7, razgovarajmo hitno o požarima za dva dana!" napisao je jučer popodne na Twitteru francuski predsjednik Emmanuel Macron. Njemačka kancelarka Angela Merkel ubrzo je javno podržala Macronov prijedlog da se požari uvrste u dnevni red G7, a kanadski premijer Justin Trudeau podržao je njegov prijedlog na Twitteru.

Što možemo učiniti pojedinačno?

Dok se političari koriste sankcijama i pritiscima kako bi, unutar svojih moći, stjerali u kut brazilskog predsjednika i primorali ga da krene u ozbiljnu zaštitu Amazonske prašume, i mi obični građani možemo napraviti neke važne korake.

Prvo, trebamo glasno podržati organizacije, političke ili one građanskog društva, koje su se odlučile uhvatiti u koštac s tim problemom, odnosno podržati tu određenu agendu. Nažalost, ako birači ne pruže podršku takvim političarima i ako oni shvate da im te aktivnosti neće donijeti dodatne poene na sljedećim izborima, mogli bi izgubiti entuzijazam. Možda to zvuči oportunistički, ali političari nikada nisu ni rekli da se igraju svetaca. Oni se bave politikom, odnosno umijećem mogućeg, pri čemu je uobičajeno da se isprepliću društveni, ali i osobni motivi.

Drugo, piše Cnet, možemo učiniti nekoliko praktičnih malih poteza koji također mogu biti dio cjelokupnog rješenja:

- Možete donirati organizaciji Rainforest Action Network kako biste time zaštitili nekoliko kvadratnih metara Amazonske prašume.

- Možete donirati organizaciji Trust Rainforest i time pomoći pri kupnji zemljišta u Amazoniji. Od 1988. godine organizacija je na taj način spasila preko 23 milijuna hektara.

- Smanjite potrošnju papira i drva.

- Smanjite konzumaciju govedine. Govedina koja se često koristi u prerađenim proizvodima i brzoj hrani često je uvezena iz Amazonske prašume. Naime, Finska se već pozabavila tom idejom, piše CNN. Danas je ministar financija ove nordijske zemlje pozvao Europsku uniju da zbog požara u Amazoniji "hitno razmotri mogućnost zabrane uvoza brazilske govedine".

- Proučite peticije Change.org koje se bave ovom temom i potpišite ih.

- Možete donirati organizaciji Amazon Watch, koja se bavi zaštitom prašuma i domorodačkih plemena.

- Možete donirati organizaciji Amazon Conservation Team, koja se bori protiv klimatskih promjena i za prava domorodačkih skupina. Ta organizacija pritom navodi točno kamo i za koji cilj odlazi vaš novac.

- Možete donirati organizaciji One Tree Planted, koja se bavi zaustavljanjem krčenja šuma diljem svijeta, ali i u Amazonskoj prašumi.

- Potpišite peticiju organizacije Greenpeace koja od brazilske vlade traže da štiti i spasi Amazonsku prašumu te zaštiti autohtone i tradicionalne zajednice na tome području.

Što ako nestane Amazonske prašume?

Kao što smo već pisali, svijet bez Amazonske prašume čekaju kaos i bolna smrt. Naime, kada dođe do požara značajnih razmjera, goruća stabla u atmosferu umjesto kisika ispuštaju CO2, koji dodatno zagađuje atmosferu, a kad bi Amazonija nestala, velik udio ugljikovog dioksida ne bi se fotosintezom transformirao u kisik, nego bi ostao tu gdje jest pa nas bi zadesilo još veće zagađenje zraka.

Tropske kišne šume i savane u međudjelovanju s atmosferom izmjenjuju goleme količine vode i smatra se da su iznimno važne u održavanju kako lokalne tako i regionalne klime. Voda koju biljke u atmosferu ispuštaju isparavanjem i transpiracijom te koja preko rijeka dolazi do oceana značajno utječe na svjetsku klimu i cirkulaciju oceanskih struja.

Budući da prašume vodu iz tla pretvaraju u vlagu u zraku i time hlade atmosferu, one su najvažniji dio procesa stvaranja i regeneracije vlage. Kad bi nestalo Amazonije, zrak bi na tom području postao suh i zagrijan, a vjetrovi bi ga prenijeli po cijelome svijetu, stvarajući kaos.

Povećanje temperature u tropima koje nastaje zbog krčenja ili požara stvara velike zračne mase koje se kreću prema gore. Kad uđu u gornju atmosferu, one izazivaju mreškanja koja se kreću u različitim smjerovima te bi nestanak Amazonske prašume značajno utjecao na klimu u nekima od najvažnijih svjetskih poljoprivrednih regija.

Ekolozi koji se bave kretanjima vlage u atmosferi predviđaju da će nad područjem Amazonije, ako nestane prašume, u najboljem scenariju padati 15% manje oborina, a u najgorem će ono postati suho kao pustinja Negev.

Ako nestane Amazonske prašume, uz postojeću industriju, stakleničke plinove, globalno zatopljenje, rast broja stanovništva i plastični otpad možemo slobodno dodati i posljedice uništenja tog ekosustava - rapidno zagađenje zraka, globalne suše, promjene oceanskih struja, dodatan CO2 i rast temperatura. 

Dakle, u tom nam se slučaju ne piše dobro jer ako uništimo pluća planeta već ćemo sada ubrzati zastrašujuće scenarije klimatskih promjena. Nadajmo se da ćemo zajedničkim trudom uspjeti srediti ovaj globalni problem, što nije nemoguće. Sjećate se ozonske rupe? Uspjeli smo je zakrpati. Znači, može se. Ali naravno - ako se zaista nešto konkretno poduzme i ako sve ne ostane samo na pričama koje se prepričavaju u udobnim foteljama.